Naslov
Zbilja o Janosu Hunyadiu u najstarijoj hrvatskoj bugaršćici
(The reality about Janos Hunyadi in the oldest Croatian bugarštica poem)

Autori
Dragić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Od početaka do danas. 120 godina kroatistike u Budimpešti

Urednik/ci
Lukács, István

Izdavač
ELTE BTK Szláv Filológiai Tanszék

Grad
Budimpešta

Godina
2016

Raspon stranica
281-297

ISBN
978-963-284-832-7

Ključne riječi
turska vojska ; pobjede Janoša Hunyadija ; Ivan Kapistran ; Murat, Mehmed ; izdaja.
(Turkish army ; victories of Janoš Hunyadi ; Ivan Kapistran ; Murat, Mehmed ; betrayal.)

Sažetak
Janoš Hunyadi, Hunyad, Erdelj, 1387. ili 1407.- Zemun, 11. 8. 1456. bio je jedan od najistaknutijih i najuspješnijih boraca protiv Turaka. Zbog toga je omilio narodu koji i danas o njemu pripovijeda. U hrvatskoj tradiciji poznat je pod imenom Janko Sibinjanin. Njegova su junaštva nadahnula Andriju Kačića Miošića koji mu je u svome djelu „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“ posvetio 949 stihova. Blistave je pobjede Sibinjanin izvojevao: 1439. god., kod Novoga Brda ; 1440. u obrani Beograda ; 1442. u obrani Erdelja ; na Badnji dan 1443. god. porazio je sultanovu vojsku ; nadmoćnu tursku vojsku porazio je kod klanca Kunovice 5. siječnja 1444. god. Kod Varne je 10. studenoga 1444. poginuo kralj Vladislav i kršćanska vojska se morala povući. Pri povratku je Janka zarobio rumunjski vojvoda Drakul. Zbog toga je Sibinjanin u kasno ljeto 1446. godine provalio u Vlašku, te zarobio i pogubio Drakula zajedno sa sinom. Sibinjanin je, želeći osvetiti kraljevu smrt 17. listopada 1448. god. provalio na Kosovo. U dvodnevnom ratu Jankova je vojska pretrpjela velike gubitke jer Đurađ Branković nije dopustio vojsci Juraja Kastriotića (Skenderbega) da se priključi Jankovoj vojsci. Zbog izdaje Đurđa Brankovića razbijena vojska Janka Sibinjanina morala se povući, a pri povratku je Sibinjanina zarobio i zasužnjio Đurađ Branković. Oslobodio ga je uz veliku otkupninu. Sa svojom vojskom i vojskom Ivana Kapistrana, Janko je na Dunavu 14. srpnja 1456. god., a 22. i 23. srpnja porazio je Mehmedovu moćnu vojsku koja je brojala oko 150.000 dobro naoružanih vojnika. Tri tjedna nakon toga Janko Sibinjanin je umro od kuge. Njegov je sin, ugarski kralj Matijaš Korvin. Janko Sibinjanin počiva u beogradskoj katedrali. Autor u ovom radu multidisciplinarnom metodologijom rekognoscira Kačićeve stihove o Janku Sibinjaninu, komparira književnu i povijesnu zbilju, navodi odjeke Kačićevih stihova u suvremenom narodnom pripovijedanju, te navodi druge usmeno-književne primjere zapisane početkom trećega milenija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA