Naslov
Integrativna gospodarska etika Petera Ulricha i novija etička strujanja
(Integrative economic ethics of Peter Ulrich)

Autori
Marinčić, Mile

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Pergamena

Grad
Zagreb

Godina
2016

Stranica
253

ISBN
978-953-6576-61-6

Ključne riječi
Peter Ulrich, integrativna gospodraska etika, Hans Jonas, princip odgovornost, Hans Küng, svjetski ethos, politika, ekonomija, gospodarstvo, (integrativna) bioetika
(Peter Ulrich, integrative economic ethics, Hans Jonas, the imperative of responsibility, Hans Küng, World Ethos, politics, economics, (integrative) bioethics)

Sažetak
U ovom radu pokušali smo predstaviti ideju „integrativne gospodarske etike“ Petera Ulricha sagledavajući je u kontekstu suvremenih etičkih strujanja (H. Jonas, H. Küng) te je dovesti u vezu s novom metodologijom pluriperspektivnosti u okviru integrativne bioetike. Istraživanje smo bazirali na doprinosima Instituta za gospodarsku etiku u St. Gallenu (Švicarska), kojemu je začetnik i direktor Peter Ulrich. Usporedbe koje smo pokušali napraviti s idejom Hansa Künga Weltethos i Hansa Jonasa Princip odgovornost trebale su pokazati kako je ideja integrativne gospodarske etike nastavak niza u okviru etičkih promišljanja o suočavanju s ozbiljnim problemima s kojima se susreće i susretat će se društvo i svijet. Samo kroz etički diskurs, kritičku otvorenost, stalnu komunikaciju, a na normativnoj podlozi, moguće je osmisliti životne perspektive gospodarskih kretanja i institucionalizirati etiku u gospodarstvu te na taj način osigurati principijelni primat etičke norme pred funkcionalnom ekonomskom racionalnošću i pokušajima ekonomskog determinizma. Ulrich traži odgovore na pitanje smislenosti našeg gospodarenja te na pitanje koliko naše gospodarenje može biti opravdano u odnosu prema drugima (uključujući i buduće generacije, što je dotaknuo i Jonas, samo iz druge perspektive), odnosno legitimnosti gospodarenja. Smisao je gospodarenja kako osigurati elementarne ljudske potrebe ne gledajući samo na maksimiziranje dobara (princip dobiti), nego kako proširiti raznolikost slobodnih i kultiviranih mogućnosti razvoja građana. Usko uz pitanje legitimnosti veže se i pitanje političkog uređenja. Kao orijentacijsku točku u tom pravcu (različitih mogućnosti za ostvarenje dobara) Ulrich vidi „ljudska prava“, ne samo u smislu građanskih i političkih prava (civilno društvo), nego i kulturnih i socijalnih prava (socijalno društvo). Ulrichova namjera nikako nije moralna osuda tržišta, tržišnog natjecanja ili tehničko-tehnološkog napretka, nego promišljanje kako u okviru navedenoga pronaći pravu orijentacijsku snagu gospodarstva, nasuprot promišljanjima koja gospodarstvo, tržište i tehničko-tehnološki napredak pokušavaju prikazati kao stvar za sebe s naglaskom na njihovu instrumentalističkom značaju...

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Politologija, Filozofija

POVEZANOST RADA