Naslov
Bosanski kraljevski dvor i dalmatinski gradovi
(Bosnian Royal Court and Dalmatian cities)

Autori
Brković, Milko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti / Božo Došen - Zadar : Ogranak Matice hrvatske u Zadru ; Općina Pakoštane, 2017, 271-281

ISBN
978-953-247-109-0

Skup
Braća Vranjani i vransko područje tijekom povijesti

Mjesto i datum
Biograd na Moru, Hrvatska, 25.04.2014

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
povijest, srednji vijek, bosanski kraljevski dvor, dalmatinski gradovi, Ivan Paližna, braća Horvati.
(history, Middle Ages, Bosnian Royal, Dalmatian cities, Ivan Paližna, Horvat brothers.)

Sažetak
Djelovanju srednjovjekovnoga bosanskog dvora oko Vrane i, općenito, dalmatinskih gradova prethodile su povijesne činjenice i datosti da je prije toga Hrvatsko Kraljevstvo Unijom iz 1102. i stvarno postalo dio velikog Ugarsksog Kraljevstva. Smrću Ludovika I. Velikog (1342.-1382.) na ugarsko-hrvatskom su prijestolju nastupile smutnje oko vlasti, koje vrhunac dostižu u Krvavom kkriževačkom sabooru 1397. godine, kada se nakon nikopaljskog poraza pojavio kralj Sigismund (1386.). Tada u Hrvatskoj ponovno nastaje opća buna, kojoj se pridružuje i Bosna.Hrvatski su velmože i dalmatinski gradovi u svojim ispravama kralja Tvrtka I. već počeli nazivati rex croatiae et Dalmatiae i priznavati njegovou vrhovnu vlast. To se nastavlja i za njegovih nasljednika kralja Stjepana Dabiše (1391.-1395.) i kralja Ostoje (1398.-1404. i 1409.-1418.) na čelu s vojvodom Hrvojem Vukčićem Hrvatinićem, koji je pak uskrisio Tvrtkovu ideju da se Dalmacija i Hrvatska odvoje od ugarsko-hrvatske krune i pripoje Bosni. Međutim, porazom Bosne, izmirenjem Hrvoja sa Sigismundom, prodajom Zadra, Novigrada, Vrane i otoka Paga te ustupanjem prava na Dalmaciju Mllečanima od strane Ladislava Napuljskog konačno propada težnja velikog dijela hrvatsksog puka da Bosna, Hrvatska, Dalmacija i Slavonija postanu jedna kraljevina na čelu s bosansko-humskim narodnim vladarima. Ta je težnja osobito bila uozbiljena ustankom vranskog priora Ivana Paližne i braće Horvata, a herceg joj je Hrvoje bio posljednji mogući izvoditelj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA