Pregled bibliografske jedinice broj: 890094
Dijakronijska gledišta o pisanju navodnika i polunavodnika u hrvatskome jeziku
Dijakronijska gledišta o pisanju navodnika i polunavodnika u hrvatskome jeziku // Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 66 (2016), 59-101 doi:10.21857/mnlqgcj7py (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 890094 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dijakronijska gledišta o pisanju navodnika i polunavodnika u hrvatskome jeziku
(Diachronic aspects of writing of single and double quotation marks in the Croatian language)
Autori
Stojanov, Tomislav
Izvornik
Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (0449-363X) 66
(2016);
59-101
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hrvatski pravopis ; interpunkcijski znakovi ; razgodci ; navodnici ; polunavodnici
(Croatian language orthography ; punctuation ; single and double quotation marks)
Sažetak
Članak o dijakronijskim gledištima pisanja navodnika i polunavodnika prvi je dio istraživanja o navodničkim znakovima u hrvatskome jeziku. Na temelju pretraživanja starih rukopisnih i tiskanih tekstova na hrvatskome jeziku, primarno kodifikacijskih i sekundarno književnih izvora, nastojala se prikazati uporaba i značenje znakova za navođenje. Teorijski okvir istraživanja može se nazvati pravopisoslovno-grafolingvističkim s ciljem donošenja zaključaka o njihovu povijesnu razvoju i vezom s današnjom normativnom praksom. Došlo se do 11 različitih navodničkih parova, od kojih je njih šest hapaksnih ili jednopojavničnih, a preostalih pet nalazi se u suvremenim hrvatskim pravopisnim priručnicima. Iako mnogi „navodnike” smatraju tradicionalnim hrvatskim navodničkim znakovima, oni datiraju tek od Boranića (1930), koji je dokinuo 150 godina kontinuiteta uporabe „navodnika“ u hrvatskim pravopisnim knjigama. Za razliku od prvih navodnika koji se pojavljuju u Šilobodovoj Aritmetici (1758), polunavodnici dolaze mnogo kasnije s Kušarom (1889). Pronađeno je osam polunavodničkih parova od kojih su dva hapaksna i s ukupno šest značenja. Opisuje se i kategorizira 21 pronađeno značenje navodničkih znakova od kojih hrvatske pravopisne knjige, od Kratkoga navuka i Uputjenja, oba iz 1779., pa sve do Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz 2013., primjenjuju njih 18. Hrvatske pravopisne knjige, ukupno gledajući, opisuju pravila za njih 11, i to od četiri (Tutavac i Anić-Silić) do deset značenja (Cipra-Klaić).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Profili:
Tomislav Stojanov
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus