Naslov
Kulturološka obilježja vizualnog identiteta hrvatskog akademskog mrežnog prostora
(Cultural characteristics of the visual identity of the Croatian academic web)

Autori
Selthofer, Josipa

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Odjel za informacijske znanosti

Mjesto
Zadar

Datum
13.10

Godina
2014

Stranica
271

Mentor
Barišić, Mario

Neposredni voditelj
Pehar, Franjo

Ključne riječi
vizualni identitet, kulturološka obilježja, akademske mrežne stranice
(visual identity, cultural characteristics, academic websites)

Sažetak
Pojavom www-a mrežna stranica postaje novi vizualni medij komunikacije. Tehnološkim promjenama i novim spoznajama o učinkovitoj estetici mrežnog mjesta mijenja se i vizualna prezentacija informacija na njima što utječe na proces vizualne komunikacije i njezinu učinkovitost. Cilj je rada utvrditi temeljne kulturološke značajke vizualnog identiteta početnih mrežnih stranica hrvatskih sveučilišta i fakulteta te definirati njihov položaj u odnosu na mrežne stranice sveučilišta i fakulteta zemalja Europe. Kulturna obilježja mrežnih stranica odnose se na elemente njihova oblikovanja i prevladavajući način izgleda unutar određene kulturne grupe te označavaju pripadnost određenoj kulturi. Takvi su znakovi npr. nacionalni simboli, boje, organizacija elemenata i drugi likovno – grafički elementi na mrežnim stranicama. Za istraživanje su odabrane mrežne stranice sveučilišta i fakulteta jer su, kao obrazovno znanstvene ustanove, određene i kulturom i društvom pojedine zemlje. U istraživačkom dijelu definiranja, analize i usporedbe grafičkih obilježja mrežnih stranica promatrana su sva hrvatska sveučilišta i pripadajuće sastavnice te sveučilišta i fakulteti iz 10 zemalja Europe (izabranih prema pripadnosti pojedinoj Hofstedeovoj dimenziji) ; geografski, kulturološki i politički značajni za usporedbu s Hrvatskom. Istraživanje je provedeno u tri faze pri čemu su korištene metoda vizualne sadržajne analize, model „nacionalne kulture“ Geerta Hofstedea i provjera hipoteza – Hi-kvadrat test, T-test i ANOVA (analiza varijance). Metoda vizualne sadržajne analize se koristi najčešće u istraživanju masovnih medija i poruka u komunikacijskom procesu. To je sistematična istraživačka metoda koja omogućuje induktivno i deduktivno zaključivanje i testiranje hipoteza na osnovu promatranja vizualnih elemenata kroz različite mjerljive kategorije prema određenim teorijskim pretpostavkama. Prema Geertu Hofstedeu „nacionalna kultura“ određenog društva zajednička je za pojedince i skupine unutar tog društva i razlikuje se od nekog drugog društva kroz pet dimenzija: 1. hijerarhijska distanca – HD (odnos prema moći ; razina do koje društvo prihvaća nejednakosti među ljudima), 2. individualizam i kolektivizam – IK (razina do koje ljudi u društvu radije djeluju kao individualci, nego li kao članovi grupa), 3. ženstvenost i muževnost – ŽM (razina koja objašnjava jesu li u društvu poželjnije vrijednosti „muškosti” ili „ženstvenosti”), 4. Anksioznost – A (ili kontrola neizvjesnosti, izbjegavanje nesigurnosti) i 5. konfučijanski dinamizam – KD (dugoročna i kratkoročna životna usmjerenja). U prvoj fazi istraživanja vizualnom sadržajnom analizom analizirana su i uspoređena vizualna obilježja mrežnih mjesta sveučilišta u Hrvatskoj (Zagreb, Zadar, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Dubrovnik) i pripadajućih fakulteta, a dobiveni rezultati zatim uspoređeni s rezultatima dobivenim vizualnom sadržajnom analizom mrežnih mjesta odabranih sveučilišta i fakulteta iz 10 zemalja Europe (izabranih po Hofstedeovim dimenzijama). Uspoređivana su samo ona vizualna obilježja na mrežnim stranicama koja su mjerljiva i (prema literaturi) značajna kao kulturna obilježja neke zemlje. Vizualna obilježja koja su: vizualni identitet (logotip, simbol, znak, nacionalno obilježje), boja, tipografija, slikovni elemenati (fotografija, ilustracija, grafika), poveznice, organizacija elemenata na stranici, estetska obilježja mrežne stranice (kompozicija, simetrija, hijerarhija i sl.). U drugoj fazi istraživanja podatci dobiveni u prvoj fazi su analizirani te su prema rezultatima istraživanja određena kulturna obilježja karakteristična za Hrvatsku, sličnosti i razlike između njih i onih dobivenih iz istraživanja na mrežnim mjestima sveučilišta i fakulteta drugih europskih zemalja. U trećoj fazi istraživanja, odnosno provjere hipoteza ustanovljena je korelacija između rezultata dobivenih vizualnom sadržajnom analizom i indeksom dobivenim istraživanjem prema Hofstedeovim kulturnim dimenzijama po zemljama iz uzorka. Podatci prikupljeni istraživanjem odgovorom na istraživačka pitanja doprinjeli su određivanju vizualnih karakteristika mrežnih stranica hrvatskih akademskih institucija, odnos spram drugih zemalja Europe

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA