Naslov
Stručne kompetencije učitelja u kurikulu umjetničkih područja
(Teacher Competences in the Arts Curriculum)

Autori
Županić Benić, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.06

Godina
2017

Stranica
299

Mentor
Jurčić, Marko

Ključne riječi
učitelj, profesionalne kompetencije, kurikulum, nacionalni kurikulum, umjetničko područje, likovna kultura
(teacher, professional competences, curriculum, national curriculum, arts, visual arts)

Sažetak
Suvremena stremljenja u obrazovanju, s obzirom na globalizaciju u izravnoj su vezi s potrebama znanstveno-tehnološkog napretka, gospodarskim, političkim i socijalnim čimbenicima te određenim sustavom vrijednosti iz kojeg proizlaze odgojno-obrazovni ciljevi u vidu humanističkog pristupa odgoju i obrazovanju. Unapređenje kvalitete odgoja i obrazovanja moguće je jedino uz razvijanje profesionalnih kompetencija učitelja potrebnih za implementaciju humanističkog pristupa u odgoju i obrazovanju. Uloga učitelja iz tradicijskog pristupa kulturi učenja koja se temeljila na prijenosu sadržaja, mijenja se i prilagođava novoj kulturi učenja, usklađenoj s potrebama suvremenog društva, u kojoj se naglašava poticanje aktivnog učenja, odnosno stjecanja i razvoja kompetencija učenika. U umjetničkom području ovaj pristup nastavi omogućava holistički razvoj učeničkih kompetencija, kao što su stvaralaštvo, kreativnost, emocionalna inteligencija, kritičko mišljenje i sposobnosti interpretacije. Kao relevantan teorijski okvir za analizu profesionalnih kompetencija učitelja izabran je Jurčićev (2014) model profesionalnih kompetencija koje obuhvaćaju pedagoške i didaktičke dimenzije profesionalnog djelovanja učitelja. U teorijskom dijelu rada osim detaljna opisa profesionalnih kompetencija učitelja, njegovih pedagoških i didaktičkih dimenzija, objašnjavaju se i analiziraju kurikulumski teorijski okviri, didaktičke i metodičke komponente predmetnog kurikuluma likovne kulture te nacionalni kurikulum umjetničkog područja, uključujući i komparativnu analizu nacionalnih kurikuluma sedam zemalja za nastavni predmet likovna kultura. Glavni cilj empirijskog istraživanja bio je utvrditi primjenjuju li učitelji razredne nastave i nastavnici likovne kulture u osnovnoškolskom obrazovanju odgovarajuće pedagoške i didaktičke kompetencije u poučavanju likovne kulture. Tijek ostvarenja cilja prikazan je kroz teorijski i empirijski dio rada. Empirijsko istraživanje temeljilo se na kvantitativnoj metodologiji koja je obuhvaćala ispitivanje učitelja razredne nastave i nastavnika likovne kulture na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Podaci dobiveni anketiranjem obrađeni su metodama deskriptivne i inferencijalne statistike, a za komparativnu analizu kurikuluma u teorijskom dijelu korištena je deskriptivno-neempirijska metoda i rad na dokumentaciji. Empirijski je utvrđeno da se profesionalne kompetencije učitelja, njihove pedagoške i didaktičke dimenzije mogu mjeriti u predmetno-specifičnom kontekstu te da su samoprocjena kompetencija i primjena kompetencija u nastavi likovne kulture u pozitivnoj korelaciji. Dobiveni rezultati empirijskog istraživanja važni su za koncepciju i razvoj modela cjeloživotnog učenja, unutar kojeg bi se trebalo uzimati u obzir praktično iskustvo učitelja kako bi se preciznije odredili pravci za daljnji razvoj profesionalnih kompetencija. Kategorijalne varijable dob i staž imaju veliku ulogu u samoprocjeni kompetencija. Mlađe generacije procjenjuju svoje kompetencije rada s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom u nastavi likovne kulture bolje u odnosu na starije generacije, ali samoprocjena svih ostalih kompetencija raste ovisno o dobi i stažu, odnosno profesionalnom iskustvu učitelja. Očekivanje da nastavnici likovne kulture imaju razvijenije didaktičke kompetencije u nastavi likovne kulture u odnosu na učitelje razredne nastave je potvrđeno. Međutim, učitelji razredne nastave samoprocjenjuju svoje sposobnosti integracije i korelacije nastavnog sadržaja predmeta likovna kultura s ostalim predmetima više u odnosu na nastavnike likovne kulture pa se pretpostavlja da je holističko poimanje nastavnog procesa likovne kulture kroz međupredmetnu integraciju i korelaciju prisutno u razrednoj nastavi, ali se smanjuje prelaskom u predmetnu nastavu. Znanstveni je doprinos ovoga rada taj da su profesionalne kompetencije učitelja mjerljive te da se mogu i ubuduće ispitivati metodama samoprocjene u cilju unapređenja kvalitete nastave. Na području likovne kulture ovo istraživanje otvara nova pitanja i probleme za daljnja istraživanja koja bi se bavila izgradnjom profesionalnih kompetencija učitelja u kurikulumu umjetničkog područja. Jedan je od prijedloga za buduća istraživanja ispitati kompetencije učitelja u inicijalnom obrazovanju i usporediti ih s kompetencijama stečenim u praksi te na temelju novih spoznaja donijeti prijedloge za unapređenje postojećih modela inicijalnog i cjeloživotnog obrazovanja učitelja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA