Naslov
Skupljačka aktivnost pčelinje zajednice na paši i sastav nektara i meda unšijske mandarine (Citrus unshiu Marc.)
(Honey bee colony foraging activity in the pasture and compositiion of satsuma mandarin (Citrus unshiu Marc.) nectar and honey)

Autori
Prđun, Saša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
31.03

Godina
2017

Stranica
158

Mentor
Bubalo, Dragan ; Jerković, Igor

Ključne riječi
skupljačka aktivnost, Apis mellifera carnica, unšijska mandarina, nektar, med, peludni teret, isparljivi spojevi
(foraging activity, Apis mellifera carnica, Satsuma mandarin, nectar, honey, pollen load, volatile compounds)

Sažetak
Područje delte rijeke Neretve sa svojim klimatsko-zemljopisnim uvjetima, predstavlja jedinstveno područje obzirom na gotovo monokulturne nasade unšijske mandarine (Citrus unshiu Marc.). Zbog nedovoljne istraženosti paše, kao i odlika meda od unšijske mandarine cilj je istraživanja bio utvrditi skupljačku aktivnost pčelinje zajednice te sastav nektara i meda. Istraživanje je bilo provedeno tijekom trogodišnjeg razdoblja od 2014. do 2016. godine na području Opuzena. Na četiri sorte (‘Kawano Wase‘, ‘Okitsu’, ‘Chahara’ i ‘Zorica’) bilo je praćeno izlučivanje nektara i koncentracija šećera na osnovu čega je utvrđen i njihov medonosni potencijal. Analiza sadržaja mednog mjehura i peludnog tereta bila je provedena prema metodi Soehngen i Jay (1974). Melisopalinološkom je analizom bio utvrđen peludni spektar sadržaja mednog mjehura, peludnog tereta i meda. Od fizikalno-kemijskih parametara su bili analizirani udio vode, električna provodnost, pH vrijednost i aktivnost dijastaze. Mikroekstrakcijom vršnih para na krutoj fazi (HS-SPME) i ultrazvučnom ekstrakcijom (USE) pomoću organskih otapala bili su utvrđeni isparljivi spojevi u nektaru, sadržaju mednog mjehura i medu. Prosječno veću količinu nektara izlučile su sorte ‘Okitsu’ (23, 40 µL) i ‘Kawano Wase‘ (22, 79 µL) u odnosu na sorte ‘Chahara’ (21, 60 µL) i ‘Zorica’ (20, 01 µL). Kod sorti ‘Kawano Wase‘ (20, 66%), ‘Okitsu’ (20, 35%) i ‘Chahara’ (20, 17%) bila je utvrđena prosječno veća koncentracija šećera u odnosu na sortu ‘Zorica’ (18, 43%). Medonosni se potencijal kretao u rasponu od 301 do 361, 5 kg/ha. Od obrađenih 10 470 skupljačica nektarni je teret utvrđen kod 1 079, peludni kod 1 476, dok je nektarni i peludni utvrđen kod 40. Prosječno veći broj skupljačica s punim mednim mjehurom (404) i peludnim teretom (622) je bio ustanovljen u 8:00 u odnosu na one prikupljene u 13:00 i 18:00. U 8:00 je bila utvrđena prosječno najveća masa peludnog tereta (8, 47 mg), no ona se nije statistički značajno razlikovala od one u 13:00 (8, 44 mg), dok je ustanovljena masa u 18:00 (7, 67 mg) bila statistički značajno manja u odnosu na prethodna dva praćenja. Analizirajući masu sadržaja mednog mjehura utvrđeno je da se prosječna masa kretala od 20, 22 mg u 8:00 do 21, 88 mg u 13:00, međutim, ustanovljeno je da nije bilo statistički značajne razlike. Prosječna se masa ukupnog peludnog tereta prikupljenog skupljačem kretala od 5, 18 g do 30, 92 g, a prema botaničkom podrijetlu utvrđene su 22 biljne vrste, među kojima su najzastupljenije bile naranča (Citrus sinensis), dvogodišnji dimak (Crepis biennis) i česmina (Quercus ilex). U peludnom je spektru sadržaja mednih mjehura pelud unšijske mandarine ustanovljena u 21% uzoraka. Osim mandarine utvrđeno je još 17 biljnih vrsta. U peludnom je spektru meda osim peludi mandarine (C. unshiu), od nektarnih biljnih vrsta učestalije je bila zastupljena pelud od pastirske torbice (Capsella bursa pastoris), biljaka iz porodice glavočika (Asteraceae Taraxacum form), vazdazelene krkavine (Rhamnus. alaternus) i naranče (C. sinensis), a od nenektarnih biljnih vrsta crni jasen (Fraxinus ornus), česmina (Q. ilex), hrast (Quercus spp.), klupčasta oštrica (Dactylis glomerata) i maslina (Olea europea). Prosječni se udio vode u uzorcima meda kretao od 17, 1% do 18, 1%, električna provodnost od 0, 20 mS/cm do 0, 27 mS/cm, pH vrijednost od 3, 82 do 4, 06 te aktivnost dijastaze od 7, 78 do 12, 02 DN. Analizom isparljivih spojeva je utvrđeno da su u nektaru najzastupljeniji spojevi bili: 1H-indol, metil-antranilat, linalool, α-terpineol, fenilacetonitril, 1, 3-dihidro-2H-indol-2-on i kafein. Linalool, α-terpineol, 1, 8-cineol, 1H- indol, metil-antranilat, cis-jasmon, kafein, 1, 3-dihidro-2H-indol-2-on i fenilacetonitril su bili najzastupljeniji spojevi u sadržaju mednih mjehura, a fenilacetaldehid, fenilacetonitril, linalool, 1H-indol, metil-antranilat, kafein i 1, 3-dihidro-2H-indol-2-on u medu. Od utvrđenih spojeva, 1H-indol, zatim 1, 3-dihidro-2H-indol-2- on te fenilacetonitril do sada nisu bili pronađeni u medu od agruma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA