Naslov
Geografski pogled na motive imenovanja država: tipološki pristup
(Geographical aspect of the country names motivations: typological approach)

Autori
Crljenko, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 6. hrvatskoga geografskog kongresa / Orešić, Danijel: Cvitanović, Marin - Zagreb : Hrvatsko geografsko društvo, 2015, 22-22

Skup
6. hrvatski geografski kongres

Mjesto i datum
Trogir, Hrvatska, 29.09.2015. - 02.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
imena država, motivi imenovanja, geografski sadržaji
(country names, naming motivations, geographical contents)

Sažetak
Istraživanja geografskih imena nužno bi trebala biti interdisciplinarna jer su toponimi, odnosno imena geografskih objekata, u svojoj biti i jezikoslovno i geografski određeni pojmovi. Njima se, osim primarno jezikoslovaca- toponomastičara, bave i geografi, kartografi, povjesničari, etnolozi i drugi znanstvenici, ali uglavnom s aspekta vlastite znanosti. Premda nepotrebno zanemarivana od strane hrvatskih geografa, imena geografskih objekata u sebi kriju geografima važne informacije. O tome svjedoči i tvrdnja toponomastičara Vladimira Skračića (2011: 65) da je među svim toponimima šireg areala, najveći broj onih koji se odnose na obilježja terena i fizičku građu geografskog objekta te na toponimizirane metafore iz geografske sfere. Iz toponima se, dakle, mogu otkriti razna prostorna i druga obilježja imenovanog objekta (npr. tip objekta, njegov geografski smještaj/položaj, njegova fizionomija i/ili metafore na fizionomiju/morfologiju imenovanog objekta, njegova važnost unutar zajednice). Iz njih se mogu iščitati i društveni odnosi i političke prilike koje su postojale u vrijeme imenovanja, jezik kojim se govori ili se govorilo na području na kojem se nalazi geografski objekt, informacije o imenodavcu (neznani lokalni pojedinac ili skupina, politički akteri) i načinu imenovanja (spontani, nametnuti), odnosno informacije o motivima imenovanja. Ako je spontana, motivacija najčešće dolazi od samih obilježja geografskog objekta koja u imenodavcu pobuđuju razloge za izbor određenoga toponima. Drugim riječima, veza između toponima i njegova sadržaja nije proizvoljna, već je motivirana. Iščitavanjem motiva (razloga) imenovanja može se odgovoriti na vrlo česta pitanja poput: po komu/čemu je nešto u prostoru nazvano; u kakvom su odnosu geografski objekt (referent) i njegovo ime (izraz); zašto se u nekim toponimima taj odnos ne može lako naslutiti dok u drugima može. Detektiranjem značenja izvornih općih pojmova, odnosno apelativa iz kojih je izravno ili posredno putem nekog postojećeg imena postupkom toponimizacije nastalo određeno geografsko ime, katkada se otkrivaju i dodatni geografski sadržaji. Ako podrijetlo i značenje imena nije jasno, najčešće se radi o imenima koja imaju korijene u riječima iz danas izumrlih jezika ili veoma starih sličnih pojmova istoga korijena. Imena država motivirana su nekolicinom različitih razloga imenovanja: prema narodu, svecu/svecima, osobi/obitelji, naselju, povijesnoj regiji, topografskim obilježjima (najčešće nekom istaknutom prirodnogeografskom objektu), smještaju, općim pojmovima i dr. U radu će se kategorizirati imena svih država prema navedenim motivima te će se naglasak staviti na ona imena država koja su motivirana raznovrsnim elementima prostora, odnosno geografskim sadržajima. Kod njih je najčešće riječ o smještajnim obilježjima države, fizionomski istaknutim a time često i najznačajnijim prirodnogeografskom objektima, identifikacijski važnomu naselju, regiji i sl. U nekim su imenima sadržaji koji su motivirali imenodavca očiti, dok je u drugima motivacija skrivena. Provjerit će se postoje li u tako motiviranim imenima neke zakonitosti te u kojoj su mjeri geografski sadržaji skriveni, tj. iščitavaju se samo poznavanjem značenja izvornoga općega pojma. Kako bi se napravila tipologija imena država s obzirom na motivaciju imenovanja, analizirat će se literatura i internetski izvori.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Geografija

POVEZANOST RADA