Naslov
Neonatologija 2016 ; Vitamin D u novorođenčadi i šire
(Neonatology 2016 ; Vitamin D in newborns and others)

Autori
Žaja, Orjena ; Crnković, Matea

Vrsta obrazovnog materijala
Ostalo (nedefinirano)

Izdavač
Medicinska naklada

Grad
Zagreb

Godina
2016

Stranica
122

Ključne riječi
Vitamin D, novorođenčad, suplementacija, trudnice
(Vitamin D, newborns, supplementation, pregnancy)

Sažetak
Termin vitamin D odnosi se na skupinu u masti topivih sekosteroida koji imaju endokrinu funkciju. Najvažnija mu je uloga u regulaciji metabolizma kalcija i fosfata te je stoga ključan za održanje koštanog zdravlja. Odavno je poznato kako nedostatak vitamina D u djetinjstvu može rezultirati rahitisom. Vitaminski status djeteta u prvih šest do osam tjedana života ovisi o rezervama stvorenim in utero tako da svaki manjak vitamina D izlaže dijete riziku razvoja hipokalcemije, rahitisa, poremećaja zubne cakline te ekstraosealnim poremećajima. Nedonošćad je pod povećanim rizikom za razvoj postnatalnog poremećaja mineralizacije kostiju primarno zbog nedostatka vitamina D do kojeg dolazi zbog nedostatka kod majke tako i zbog neadekvatne suplementacije. Preporuke stručnih društava za suplementaciju vitamina D u nedonošćadi značajno variraju, od 400 do 1000 IU/dnevno. Još uvijek je nejasno u kojoj mjeri unos mikronutrijenata općenito utječe na rani postnatalni rast u iznimno nezrele nedonoščadi. Osim povećanja unosa minerala za ovu populaciju, potrebno je optimizirati i unos vitamina D zbog pozitivnih učinaka na metabolizam kostiju što je usvojeno od strane stručnjaka na području dječje prehrane. Međutim, zanimanje za vitamin D značajno raste posljednjih nekoliko godina, a ponajviše zbog novih dokaza o njegovoj važnost za održanje zdravlja i eventualno prevenciju nekih bolesti. Velik je broj kliničkih istraživanja pokrenut nakon otkrića da mnoge ljudske stanice imaju receptor za vitamin D (VDR), te da vitamin D i VDR imaju ulogu u regulaciji stanične diobe i diferencijacije. Utjecaj mikronutrijenata na epigenetičko programiranje potomstva predstavlja rastući interes znanstvenika. Sve veći je broj dokaza kako prehrana i drugi okolišni čimbenici tijekom trudnoće mogu imati dugoročne učinke na zdravlje i razvoj djeteta. Rezultati istraživanja ukazuju kako makronutrijenti igraju važnu ulogu u fetalnom programiranju ne zanemarujući važnost uloge i mikronutrijenata koji postupno ulaze u fokus istraživanja. Na osnovu do sada dostupnih znanstvenih činjenica, osim neupitne uloge folne kiseline u sprečavanju anomalija neuralne cijevi, uloga drugih mikronutrijenata na fetalno programiranje nije u potpunosti razjašnjena čime se postavlja pitanje opravdanosti njihove rutinske uporabe tijekom trudnoće. Iako su umjerene doze vitamina D tijekom trudnoće vrlo vjerojatno sigurne, barem kratkoročno, otvoreno je pitanje mogućih dugoročnih učinka na potomstvo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA