Naslov
Od internacionalnog do nacionalnog: arhitekt Ivan Zemljak i dvije rezidencije ustaških vlasti u Zagrebu
(From the International to the National: Architect Ivan Zemljak and the Two Zagreb Mansions of the Ustashi Regime)

Autori
Bagarić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Arhitekturna zgodovina 3. Arhitektura in politika

Urednik/ci
Novak Klemenčič, Renata

Izdavač
Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani

Grad
Ljubljana

Godina
2016

Raspon stranica
69-79

ISBN
978-961-237-919-3

Ključne riječi
arhitektura, Ivan Zemljak, Zagreb, Nezavisna Država Hrvatska, vernakularni modernizam
(architecture, Ivan Zemljak, Zagreb, Independent State of Croatia, vernacular modernism)

Sažetak
Godine 1944. dovršena je u sjevernome dijelu Zagreba gradnja i opremanje vile Prekrižje – reprezentativnoga objekta za službene inozemne posjetitelje grada. Nadahnuta vernakularnim, tradicijskim stilom, vila Prekrižje u cjelini i u detalju predstavlja vjerojatno najbolji primjer hrvatske Heimatschutzarchitektur. U gotovo neizmijenjenom stanju očuvana je do danas u rezidencijalnom kompleksu hrvatskoga predsjednika te služi i dalje za smještaj visokih gostiju, državne prijeme i sastanke. Nešto sjevernije od vile Prekrižje, u gustoj sljemenskoj šumi nalazila se vila Rebar, podignute između 1931. i 1933. kao „ljetnikovac gradskog načelnika“. Danas devastirana vila Rebar bila je izgrađena u stilu planinskih ladanjskih kuća, sa strmim krovovima, prizemljem obloženim grubo obrađenim kamenom i brvnima obloženim ziđem gornjih etaža. Tu je vilu, po smještaju i pojavnosti neodoljivo sličnu Hitlerovu bavarskom Berghofu, za svoju povremenu rezidenciju i sklonište 1941. odabrao poglavar Nezavisne države Hrvatske Ante Pavelić. Arhitekt-autor vile Prekrižje i koautor vile Rebar bio je Ivan Zemljak (Zagreb, 1893.-1963.), dugogodišnji pročelnik Gradskoga građevnoga odsjeka i jedan od najvažnijih predstavnika hrvatske međuratne arhitekture, čiji su inovativni koncepti školskih i vrtićkih zgrada stvaran doprinos zagrebačkom i hrvatskom arhitektonskom modernizmu. Već sredinom 1930-ih Zemljak je u svojim projektima škola i vrtića počeo na originalan i decentan način spajati internacionalni stil i elemente hrvatske tradicijske i lokalne arhitekture. Autor s takvim osobnim afinitetima očito se idealno 1940-ih godina uklopio u aktualne, nacional- socijalističkom Njemačkom diktirane trendove reprezentacije nove hrvatske vlasti, ostavši pri tome, ipak, u kreiranju funkcionalnih prostora apsolutno vjeran svojim modernističkim ishodištima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA