Naslov
Agroklimatski pokazatelji kao indikator klimatskih promjena na području Đurđevačkih pijesaka
(Agroclimatic factors as indicators of climate change at Djurdjevac sands area)

Autori
Bilandžija, Darija ; Bašić, Ferdo ; Kisić, Ivica ; Mesić Milan ; Zgorelec, Željka ; Šestak, Ivana ; Perčin, Aleksandra ; Bogunović, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Đurđevački pijesci - geneza, stanje i perspektive / Feletar, Dragutin ; Tomić, Franjo ; Bašić, Ferdo ; Peklić, Ivan - Đurđevac : Zavod za znanstveno istraživački rad Koprivničko križevačke županije, 2017, 9-9

Skup
Znanstveni skup Đurđevački pijesci, geneza, stanje i perspektive

Mjesto i datum
Đurđevac, Hrvatska, 29.06.2017. - 30.06.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
klimatske promjene, agroklimatski pokazatelji, oborina, temperatura
(climate change, agroclimatic indicators, precipitation, temperature)

Sažetak
Đurđevački pijesci su nastali nanošenjem trošine ledenjaka koncem pleistocena i početkom holocena, kada je u Panonskoj nizini vladala suha stepska klima, koja je pogodovala eolskoj eroziji – stalnom premještanju i odlaganju („živosti“) pijesaka. Klimatske prilike većeg dijela holocena uzrokovale su translokaciju pijesaka na manje udaljenosti, održavajući ih „živim“, da bi prilike u XX stoljeću omogućile pošumljavanje i zaštitu pijesaka vegetacijskim pokrovom. Te se prilike u posljednje vrijeme očito mijenjaju, a uzroci promjena pripisuju antropogenom utjecaju, koji je dostigao razinu dostatnu da se ovo razdoblje nazove antropocen. Za ovu priliku nas je zanimalo dali su se, a u slučaju potvrdnog odgovora kako su se promjene klime registrirane u posljednjih četvrt stoljeća antropocena (1991-2016 god) odrazile na uobičajene – standardne agroklimatske pokazatelje šireg područja Đurđevačkih pijesaka. Za raščlambu od koje smo očekivali odgovor na to pitanje izvršili smo izračun agroklimatskih pokazatelja za referentno 30- godišnje razdoblje (1961.-1990.) i suvremeno 25-godišnje razdoblje 1991.-2016. Za izračun smo uzeli podatke o temperaturi zraka i količini oborine s najbliže meteorološke postaje Đurđevac (h = 121 m n.m.,  = 43°03´ N,  = 17°04´ E) iz redovite mreže Državnog hidrometeorološkog zavoda. Prema Langovom kišnom faktoru, područje Đurđevačkih pijesaka je tijekom referentnog razdoblja 1961-1990. imalo humidnu, a tijekom suvremenog razdoblja 1991.-2016. semihumidnu klimu, što je indikator zatopljenja klime. Područje Đurđevačkih pijesaka ima kontinentalnu klimu, s proljećem toplijim od jeseni. Nas-tale klimatske promjene uvjerljivo potvrđuje podatak: od deset najtoplijih godina i deset godina s najvišom temperaturom vegetacijskog razdoblja u istraživanom 56-godišnjem razdoblju 1961.-2016., sve najtoplije godine i vegetacijska razdoblja zabilježene su od 1992. godine do danas. Prosječna godišnja temperatura zraka u suvremenom razdoblju je za 1, 3 °C viša u odnosu na prethodno razdoblje. Prosječna godišnja količina oborine suvremenog razdoblja iznosi 852 mm i za 30 mm je veća u odnosu na referentno razdoblje. U toplom dijelu godine padne u prosjeku 55% više oborine nego u hladnom dijelu godine, a mjesec sa najvećom količinom oborine je lipanj. U suvremenom razdoblju zabilježene su male promjene u srednjem godišnjem i sezonskom režimu oborine, osim jeseni kada je zabilježeno povećanje od 26 %. U cijelom istraživanom razdoblju (56 godina), četiri od deset najsuših godina, pet od deset najsuših vegetacijskih razdoblja, pet od deset najkišnijih godina i šest od deset najkišnijih vegetacijskih razdoblja su zabilježeni upravo u posljednjem razdoblju. Držimo kako konvencionalni pokazatelji agroklimatskih prilika koji za ulazne podatke uzimaju prosjek (mjesečni, godišnji) količine oborine nisu dostatni za pouzdanu ocjenu, jer ne govore o reži-mu, napose intenzitetu oborine koji određuje infiltraciju i erozivnost oborine. Jednako tako, napose za tla na lesu i pijescima, u te pokazatelje treba uvrstiti i pokazatelje o režimu vjetra.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA