ࡱ> bjbj]W]W.<?=?=v)..:,///8g </40GG]]]###N2P2P2P2P2P2P2$C57@t2Y##@###t2]]- 3x.x.x.#]]N2x.#N2x.x.Tx.]$r(rx.:2304x.58,*58x.x.&58.##x.#####t2t2.j###4####58#########.% S:Izazovi suvremenog vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja Sa~etak: U radu se navode i obrazla~u najznakovitiji izazovi suvremenog vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja s kojima se suo avaju u itelji likovne kulture u odgojno-obrazovnom procesu, tj. nastavi likovne kulture u hrvatskim osnovnim akolama danas. Prvi izazov suvremenog vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja proizlazi iz nu~nosti osuvremenjivanja nastave likovne kulture te njena otvaranja. Drugi izazov odnosi se na osposobljenost u itelja likovne kulture za rad s razli itim u enicima, poglavito s onima koji imaju posebne potrebe, a kojih je u hrvatskim osnovnim akolama sve viae. Trei izazov suvremenog vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja predstavlja potreba u itelja likovne kulture za medijacijom vizualnih i likovnih poruka koja uklju uje estetski transfer. etvrti izazov objedinjuje prethodno navedene i odnosi se na kompetencije u itelja likovne kulture te potrebu za cjelo~ivotnim u enjem i usavraavanjem kako bi bio profesionalno uspjeaan. Kroz prepoznavanje, suo avanje i ato uspjeanije razrjeaavanje navedenih izazova, u itelji likovne kulture pomoi e u enicima u ostvarenju najzna ajnijih odgojno-obrazovnih ishoda nastave i u enja u podru ju vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja. A to je i smisao i svrha nastavnog predmeta Likovna kultura u osnovnoj akoli. Klju ne rije i: izazovi struke, u itelj likovne kulture, vizualno-likovni odgoj i obrazovanje 1. Uvod U danaanjim hrvatskim osnovnim akolama u itelji likovne kulture suo avaju se s mnogim izazovima koji proistje u iz viaestrukih intenzivnih transformacija kroz koje prolazi hrvatsko druatvo posljednjih dvadesetak godina, a one se, neupitno, odra~avaju i na akolski sustav u cjelini. U svim nastavnim predmetima tijekom opeg obveznog obrazovanja, gotovo kontinuirano, uvode se promjene kojima se pokuaavaju poboljaati predmetni kurikulumi, pa tako i u nastavnom predmetu Likovna kultura. Kreatori hrvatske odgojno-obrazovne politike odlu ili su se za postupne promjene. Sustavni rad na podizanju kvalitete odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj odreen je kao glavni cilj i na elo hrvatske odgojno-obrazovne politike. Nastavnom predmetu Likovna kultura mijenjao se nastavni program s glavnim ciljem: rastereenjem u enika od prevelikoga nastavnog sadr~aja, ato je prvotno rezultiralo tzv. Katalogom znanja, sposobnosti i vjeatina za likovnu kulturu (2003. godine), a iz njega je tijekom 2006. godine proizaaao HNOS (Hrvatski nacionalni obrazovni standard) koji se odnosi i na vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, a i danas je aktualan. Nastava likovne kulture utemeljena na HNOS-u zahtijeva od nastavnika metodi ke promjene u njezinu izvoenju. A iz tih promjena, u velikoj mjeri, proizlaze neki od najznakovitijih izazova suvremenog vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja s kojima se suo avaju u itelji likovne kulture u odgojno-obrazovnom procesu, tj. nastavi likovne kulture u hrvatskim osnovnim akolama danas. Izmeu mnogih izazova suvremenog vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja kao prvi izazov isti emo nu~nost osuvremenjivanja nastave likovne kulture te njezina otvaranja. Drugi je izazov osposobljenost u itelja likovne kulture za rad s razli itim u enicima, poglavito s onima koji imaju posebne potrebe, a kojih je u hrvatskim osnovnim akolama sve viae. Trei izazov suvremenog vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja predstavlja potreba u itelja likovne kulture za medijacijom vizualnih i likovnih poruka koja uklju uje estetski transfer. Dok etvrti izazov objedinjuje prethodno navedene i odnosi se na kompetencije u itelja likovne kulture te potrebu za cjelo~ivotnim u enjem i usavraavanjem kako bi bio profesionalno uspjeaan. U daljnjem tekstu obrazlo~it emo navedene izazove jer smatramo da e njihovim prepoznavanjem, suo avanjem i ato uspjeanijim razrjeaavanjem u itelji likovne kulture pomoi u enicima u ostvarenju najzna ajnijih odgojno-obrazovnih ishoda nastave i u enja u podru ju vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja. A to je i smisao i svrha nastavnog predmeta Likovna kultura u osnovnoj akoli. 2. Osuvremenjivanje nastave likovne kulture Suvremena nastava, pa i nastava likovne kulture koja te~i biti inovativna i prevladati jednostranosti tradicionalne frontalne nastave, nastoji se realizirati u oblicima otvorene nastave koja promi e novu kulturu u enja i pou avanja utemeljenu na suvremenim znanstvenim spoznajama humanisti ke psihologije, novih neurobioloakih istra~ivanja mozga, poatovanju viaestrukih inteligencija (Gardner, 2006), prihvaanju razli itih putova i stilova u enja (Gardner, 2005), istra~ivanju kreativnosti itd. Pod pojmom otvorenost nastave naj eae se podrazumijevaju: humanisti ki pristup, otvorena nastava, akcijska nastava, iskustvena nastava i u eniku okrenuta nastava. Navedeni pojmovi  odreuju nastavu koja se oslanja na iskustvo u enika, na kojem se temelji nastavom potaknuto njegovo djelovanje. To se djelovanje oplouje novim spoznajama, novim u enikovim konstruiranim znanjem, ato se u kona nici razumijeva kao integrativno u enje (Juri, 2004, 55). Otvaranje nastave po inje s izborom u enikova puta u enja; u itelj i sadr~aj moraju slijediti u enikov na in u enja, a ne obratno. To je bit nove filozofije u enja.  Na u enika usmjerena nastava samo je ona nastava koja mu omoguuje izbor vlastitog puta u enja, koriatenje raznim kanalima u enja, stvaranje vlastitog stila. U tom je smislu metodi ko otvaranje temeljni uvjet za kvalitativno otvaranje. Ono se temelji na konstruktivisti kom i psiholoakom shvaanju u enja kao (samo)aktivnog procesa (Baai, 2006, 27). Oni u itelji likovne kulture koji nastoje prevladati tradicionalnu koncepciju nastave likovne kulture, a koja se naj eae u praksi o ituje u zadavanju likovnog zadatka i pribli~ava likovnom diktatu, trudit e se stvoriti uvjete koji pogoduju ostvarivanju razli itih aspekata otvorene nastave od kojih su najzna ajniji: istra~iva ko u enje u smislu razvoja u eni kih kompetencija, projektni oblici nastave, suradni ki oblici u enja uz integriranje nastavnih sadr~aja na temelju strukturalnih korelacija. Promjene se zahtijevaju u svim etapama organiziranja odgojno-obrazovnog rada, od pripremanja i artikuliranja nastave do vrednovanja. Novi kurikulum vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja u osnovnoj akoli temelji se na procesu istra~iva kog u enja i stvaranja, ato iz temelja mijenja dosadaanji odgojno-obrazovni rad, kao i tradicionalne uloge u itelja i u enika. Nastavne teme, obvezne i izborne, izvode se u dvosatu u satnici od 35 sati godianje, a odnose se na likovno podru je crtanja, slikanja, grafike, modeliranja i graenja te dizajna, povezujui funkcionalno sadr~aje navedenih podru ja. Potencijalno, nastavna tema sadr~ava dvije ili viae nastavnih jedinica, tj. onoliko koliko je u itelju potrebno za obradu navedenih klju nih pojmova. Za obradu nastavnih tema navedeni su klju ni pojmovi, o ekivana obrazovna postignua (ishodi) te preporu ena likovna umjetni ka djela koja zorno pojaanjavaju likovni problem. U planiranju i pripremanju nastavnih jedinica polazi se od u eni kih predznanja pri emu se o ekuje korelativno integriranje nastavnih sadr~aja iz viae akolskih predmeta (Efland, 2002) s naglaskom na strukturalnoj korelaciji koja zna ajno olakaava u enicima u enje. S obzirom da se nastava likovne kulture temelji na doslovnom opa~aju, istra~ivanju neposredne okoline i umjetni koga djela, stvarala koj preradi informacija, poticanju spoznajnih procesa, istra~ivanju i vrednovanju, potrebno je nastavni rad organizirati prema na elu u enja u enja s visokim stupnjem aktiviranja u enika kroz izvoenje direktne i otvorene nastave, timske nastave, izvanu ioni kih oblika nastave (terenska nastava) s visokim udjelom projektnoga, grupnog i slobodnog rada. U enje koje se temelji na usvajanju osjetilnoga, osjeajnoga, intelektualnoga, prakti nog iskustva u nastavi, tzv. u enje injenjem, postaje danas dominantni na in odgojno-obrazovnog rada. Takav oblik u enja prisutan je u nastavi likovne kulture jer se u eni ka spoznaja temelji na prakti nom rjeaavanju likovnog problema kroz razli ite oblike kreativnih igara i aktivnosti utemeljene na strategiji sinektike (Tanay, 2003). U enici se uklju uju u procese istra~ivanja, u enja putem otkria pri emu se poti e njihovo kreativno mialjenje u ovisnosti o individualnim razlikama i sposobnostima. Projektni rad u nastavi likovne kulture posebno je zna ajan jer se temelji na strukturalnoj korelaciji i problemskom pristupu klju nim pojmovima. Tijekom projektnog rada u enici usvajaju klju ne pojmove istra~ujui ih u airem kontekstu, ato uklju uje neposrednu okolinu, te fokusirano na odabranom umjetni kom djelu. Kroz projektni rad u enici dolaze do spoznaja samostalno, timski, tj. kooperativno (Marzano i sur., 2006), te uz pomo u itelja pri emu ih se osposobljava za samostalno istra~ivanje i cjelo~ivotno obrazovanje. U projektno koncipiranoj nastavi likovne kulture u enicima je od velike pomoi i ud~benik. Model otvorene nastave, usmjerene na u enika, usprkos tome ato automatski ne dovodi do boljih rezultata u u enju, ja a samopouzdanje i samostalnost u enika te oni postaju aktivni sudionici odgojno-obrazovnog procesa (Meyer, 2005). Navedene promjene u metodi kom pripremanju i izvoenju nastave likovne kulture predstavljaju odraz Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda u podru ju vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja. Prihvaajui promjene i primjenjujui ih u nastavnom radu, u itelji stje u veliku slobodu, samostalno i kreativno organizirajui nastavu, ato za njih predstavlja izazov. U tradicionalnom poimanju u itelj je bio posrednik znanja, a danas se treba transformirati prema savjetniku za u enje. 3. Osposobljenost u itelja likovne kulture Uz tradicionalnu osposobljenost u itelja likovne kulture koja se temelji na sustavnom i planskom ostvarivanju ciljeva i zadataka nastavnog predmeta Likovna kultura odnosno osiguravanju uvjeta i osmialjavanju strategija kojima se poti e, prati i unapreuje individualni likovni govor djeteta, sve se viae isti u nove uloge u itelja likovne kulture koje utje u na njegovu primarnu osposobljenost. Te nove uloge posljedica su druatvenih, ekonomskih i socijalnih promjena u suvremenim druatvima koja se sve viae otvaraju i postaju multikulturna respektirajui razli itost, posebnost i individualnost osobe. Pokuaavajui sumirati i kategorizirati naj eae nove uloge u itelja, autorica C. Razdevaek-Pu ko (2005, 77) isti e:  preusmjeravanje pou avanja prema u enju, primjenu suvremene informacijske tehnologije, osposobljenost za rad s razli itim u enicima (razli ite sposobnosti, posebne potrebe, multikulturne razlike), nu~nost sudjelovanja s drugim u iteljima/nastavnicima, stru nim suradnicima i roditeljima, osposobljenost za refleksiju, istra~ivanje i evaluaciju vlastitog rada . Od svih navedenih uloga koje utje u na osposobljenost u itelja, naglaaavamo novu ulogu u itelja likovne kulture koja se odnosi na prepoznavanje, prevenciju i terapiju traumatizirane djece. U razrednim odjeljenjima naaih redovitih osnovnih akola uz djecu i mlade~ koja nemaju razvojnih poteakoa i koja nisu traumatizirana, nalaze se i traumatizirana, tjeskobna, depresivna djeca (obiteljsko nasilje, razorene obitelji, seksualno zlostavljanje, teror vranjaka& ), djeca kod kojih je izra~ena agresivnost u ponaaanju (Kerestea, 2002), u enici s neuroti nim smetnjama (Koraj, 1999), u enici s posebnim potrebama poput: problema u u enju zbog sni~enih spoznajnih sposobnosti, specifi nih poteakoa u u enju te poremeaja u ponaaanju i kontroli svojega ponaaanja (Pinoza-Kukurin, 2003). Uspjeanost njihova odgoja i obrazovanja, socijalizacije i integracije, shvaeni kao priprema u enika za uspjeh u ~ivotu, ovisi o u iteljima i njihovoj spremnosti da ih shvate, prihvate i primijene prikladne oblike rada. Pritom je uloga u itelja likovne kulture od iznimnog zna aja jer on kroz vizualnu, likovnu komunikaciju s djetetom mo~e prepoznati sretno i zadovoljno dijete, ali i ono koje to nije. Nadalje, on ga mo~e potaknuti (do~ivljavanje i kreativnost), pru~iti podraku (emocionalnu i moralnu) i razumjeti (posredujui izmeu znaka i zna enja) kroz njegov likovni govor. Organizirajui specifi ne nastavne aktivnosti utemeljene na kreativnoj igri, on poti e stvarala ko ponaaanje i razvoj djece na spoznajnom, emocionalnom i socijalnom planu aktivirajui do~ivljavanje i pro~ivljavanje njihova svakodnevnog, ali i traumatskog iskustva. U suvremeno koncipiranoj nastavi Likovne kulture u itelj u i djecu i mlade kako promatrati (spoznavati osobno okru~enje); kako osjeati (su-~ivjeti s osobnim okru~enjem); kako komunicirati (dijeliti spoznaje i osjeaje s drugima iz najbli~e okoline); kako uo avati osobne probleme i obogatiti osobne strategije za njihova rjeaenja; kako planirati, skicirati i kona no ostvariti svoje vizije svijeta (estetske probleme) kroz umjetni ki, likovni sadr~aj; kako vrednovati vlastiti, odnosno tui likovni izra~aj, usvajanjem nekih elementarnih kriterija druatvene komunikacije (s razrednom zajednicom). Nadalje, likovne aktivnosti: crtanje, slikanje, modeliranje koje uklju uju rad u razli itim likovnim tehnikama i materijalima imaju odgojno-obrazovnu i terapijsku vrijednost. Likovne aktivnosti dovode djecu bli~e njihovim osjeajima i esto predstavljaju  most izmeu osjetila i osjeaja (Ouklander, 1988, 81). I, ne manje va~no, u itelji likovne kulture i sami su kreativci koji su naj eae otvoreni za pronala~enje vlastitih, inovativnih pedagoakih postupaka i metoda kako na individualnom, tako i na grupnom planu, u razredu ili u likovnim radionicama. Osposobljenost u itelja likovne kulture u suvremenom procesu odgoja i obrazovanja nadilazi njihovu tradicionalnu (o ekivanu) odgojno-obrazovnu ulogu i zahtijeva dodatno osposobljavanje kako bi, izmeu ostalog, mogli preventivno i terapeutski raditi i djelovati u procesu nastave, kroz likovne radionice poma~ui svoj djeci i mladima kojima je takva pomo potrebna. 4. Medijacija vizualnih i likovnih poruka Pod pojmom medijacije podrazumijevamo prijenos, odnosno, posredovanje umjetnosti;  njeno promicanje i posredovanje u muzejskom i raznim nemuzejskim kontekstima, u akoli, u otvorenom i javnom prostoru, kao i razli ite na ine prisutnosti& umjetnosti u svakodnevnom ~ivotu ato raznolikijih subjekata i socijalnih skupina (Jedermann, Leko, 2011, 8). Za danaanju nastavu likovne kulture karakteristi an je prijenos, ponajprije likovnih i vizualnih poruka s umjetni kih djela, a dijelom i vizualne stvarnosti, na u enike. On se odvija kroz slo~en proces estetskog do~ivljavanja i estetskog transfera (Duh, Zupan i , 2011). S obzirom na slo~enost fenomena estetskog do~ivljaja shvaenog kao slojeviti proces u kojem se izmjenjuju emocionalne i racionalne komponente (Ingarden, 1975; Tatarkiewicz, 1976; Spaji, 1989), likovno umjetni ko djelo mo~e se do~ivljavati, percipirati, analizirati, razumijevati i vrednovati razli ito, na ato utje u: dob, prethodno iskustvo u komunikaciji s umjetni kim djelima, poznavanje povijesti umjetnosti, teorije umjetnosti, umjetni ke prakse i likovnog jezika te neke od osobina li nosti, trenutno raspolo~enje recipijenta te pripadnost odreenom socijalnom, kulturnom i povijesnom kontekstu. Zbog njihove slojevitosti i kompleksnosti, do~ivljavanje likovnih umjetni kih djela predstavlja specifi an i slo~en psihi ki proces koji uklju uje primarne, antropoloake osjetljivosti za oblike i boje, tj. elementarne likovne znakove (npr. polo~aj i karakter crte, psiholoako djelovanje boja, kontrast svijetlo-tamno) kao i primarne osjeaje, poput straha, radosti, tuge, srd~be, nje~nosti& , ali i odreeno ~ivotno iskustvo, kulturne navike te razumijevanje likovnoga jezika (Karlavaris, 1991). Usprkos izmjenama u koncepciji nastave likovne kulture u posljednjih tridesetak godina, relevantni metodi ari likovnog odgoja i obrazovanja na naaim prostorima (Roca, 1979, Karlavaris, 1991, Tanay, 1989, 2001) isticali su va~nost upotrebe likovnih umjetni kih djela, naj eae kao kvalitetnih reprodukcija, u nastavi likovne kulture u osnovnoj akoli. Naglaaavali su zna aj recepcije (do~ivljavanja) likovnih umjetni kih djela, adekvatnost njihova izbora s obzirotx b r v n DT*JLNP`b.0̵ԥԚԏԄynia]S]OSh&zfjh&0JUh&h|_?h&5 h&5hh&CJaJh|_?h&CJaJhhe1MCJaJhhQtCJaJhhe\CJaJh!CJaJhbCJaJh h 6CJaJhhCJaJh CJaJhhBCJaJhBhB5h hB5CJaJh h5CJaJtvxr LPbB$''L(.,37:HN$dh`a$gd& $dha$gd&$a$gd $dha$gdB $dha$gdB $dha$gd 2> ~ ".#% &''J(L(L+h+j+++,,\--T//|0001(3*3`33333344799:ɾɥ}"jh7h&0JB*Uphh7h&B*phh sc h\h&hjMh&B*phjh&0JUhbh@h&B*phhbB*phhh&5h|_?h&5 h|_?h&hDh"eh"e6h"eh&zfh&0::;;f<<>x>>>>?F?L??>@@@Z@\@^@@@@AABBCDDD.E0EHEJEjElEEEEGH H"HLLLL»٬ٚ“ًxh-#h&B*phh#MB*phh&B*ph33 ha5h&"jh)h&0JB*Uphjh&0JB*Uph hh&h#Mh)h&B*ph33hy6B*phh)h&B*phh&B*phh7h&B*phhoJB*ph/LLLLL"M`M&NDNOOPPPPPPP QQ SFSfSxSSSSSS:T|ԃRfptLrbV\^`bN@pʢXZ\^񱪦jhh-UmHnHu hh-hh-hh- h\}Sh\}Sh[hPeh`9h=Uhdc hdchdc h&5 hPh&hdcB*phhOh&B*phh-h&h hBh&8m na uzrast u enika te razvoj sposobnosti recepcije kod djece i mladih (Karlavaris, 1991); ukazivali su na uvoenje djece i mladih u likovne umjetnosti kroz promatranje i estetsko do~ivljavanje likovnih umjetni kih djela (Roca, 1979) te pojaanjavali temeljnu ulogu likovnih umjetni kih djela u nastavi likovne kulture koja se za neke o ituje u  omoguavanju neposrednog kontakta u enika sa znakovima i zna enjima likovnog jezika i  prepoznavanju i osvjeatavanju specifi nog likovnog problema, obrazovnog zadatka odreene nastavne jedinice (Tanay, 1989, 105 - 106). U danaanjem nastavnom planu i programu likovne kulture navodi se da se  nastava likovne kulture temelji na doslovnom opa~aju, istra~ivanju neposredne okoline i umjetni koga djela, stvarala koj preradi informacija, poticanju spoznajnih procesa, istra~ivanju i vrjednovanju (PIP, 2006, 51). Meu specifi nostima nastavnog predmeta likovne kulture ukazuje se na  omoguavanje individualnog istra~ivanja odnosa likovnih/vizualnih elemenata na bri~ljivo odabranim primjerima hrvatske i svjetske likovne baatine te u samostalnom likovnom izra~avanju (PIP, 2006, 52). Nastavni plan i program likovne kulture predvia upotrebu likovnoga umjetni kog djela u nastavi likovne kulture u vidu konkretne i dodatne ilustracije koja nije u funkciji ilustracije motiva. Kontinuiranoj upotrebi likovnih umjetni kih djela u nastavi likovne kulture znatno je pridonijela i obvezna upotreba ud~benika likovne kulture u nastavi. Kao ato su se izmjene u shvaanju likovnog odgoja i obrazovanja s vremenom odrazile na naziv nastavnog predmeta, njegov plan i program, sadr~aj te metodi ki pristup, reflektirale su se i na tuma enje zna aja upotrebe likovnoga umjetni kog djela u suvremenoj koncepciji nastave likovne kulture, tj. vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja na po etku 21. stoljea. Iako je upotreba likovnoga umjetni kog djela u suvremenoj nastavi likovne kulture neupitna, ona se temelji na konkretnom ilustriranju likovnog problema koji e u enici rjeaavati tijekom nastavnog procesa, percipiranju i istra~ivanju klju nih pojmova, analiziranju likovnoga umjetni kog djela s aspekta klju nih pojmova ili likovnog problema (tzv. fokusirano istra~ivanje) te razumijevanju likovnoga jezika i bogaenju individualnoga likovnog govora. Pri navedenoj upotrebi likovnoga umjetni kog djela u nastavi likovne kulture, koja je postala obvezni standard, naglaaena je racionalna razina do~ivljavanja umjetni kog djela na koju se dominantno utje e obrazovanjem, ali je zanemarena i potisnuta emocionalna razina do~ivljavanja umjetni ke poruke. Susret s likovnim umjetni kim djelom u nastavi likovne kulture trebao bi omoguiti u eniku viaeslojne mogunosti medijacije umjetni kih poruka (i ne samo umjetni kih) ato bi pridonijelo i njegovu potpunijem do~ivljaju koji je, na~alost, danas zanemaren i potisnut. Stoga je u nastavi likovne kulture potrebno ne samo razumijevati i usvajati jezik likovnih umjetnosti, nego i ostvarivati komunikaciju osjeaja kroz do~ivljavanje likovnih djela. A kako isti e H. von Hentig (1997, 210),  na svim razinama i u svim nastavnim predmetima akola mora danas nai vremena i prostora za rasprave o osjeajima, razmialjanjima i raspolo~enjima u enika, mora ih proraditi i analizirati. Dugoro no gledano ova obrazovna vrijednost vrijedi viae nego nu~no ispunjenje kognitivnih ciljeve u enja . 5. Kompetencije u itelja likovne kulture  Cjelo~ivotno stru no usavraavanje nastavnika smatra se imperativom nastavni koga zvanja te je najva~nija pretpostavka za uspjeanu provedbu promjena i napredovanje u sustavu akolstva. Zahtjevi pismenosti 21. stoljea te razvoj klju nih kompetencija va~nih za ~ivot u suvremenom druatvu temelje se na obvezi trajnoga usvajanja novih znanja, vjeatina i sposobnosti te usavraavanju ranije ste enih kompetencija. U tome kontekstu vrlo je bitno permanentno nastavni ko stru no usavraavanje, odnosno stalni profesionalni razvoj (Matijevi, Radovanovi, 2011, 324). Stru no usavraavanje nastavnika mogue je ostvariti na viae na ina ili nekoliko razina: neformalnoj, formalnoj i informalnoj. U suvremenom druatvu, druatvu znanja ili druatvu koje u i, u iteljima nisu viae dostatne kvalifikacije koje su ste ene na studiju, pogotovo ako su ga zavraili prije deset i viae godina. Nabrajajui razloge koji uzrokuju potrebu za neprestanim nadopunjavanjem profesionalnih kompetencija (preuzimanje novih uloga), C. Razdevaek-Pu ko (2005) navodi: nove spoznaje na podru ju struke, usavraavanje na podru ju metoda i organizacije nastave, nove tehnologije koje su zapravo drugi izvori informacija, sve viae djece s poteakoama u u enju i ponaaanju, koja zahtijevaju druk ije na ine pou avanja, i sve eae oblike eksternih na ina provjere znanja i djelovanja akole. Meu novim ulogama u itelja na prvom je mjestu preusmjeravanje pou avanja prema u enju, osposobljenost za rad s razli itim u enicima (razli ite sposobnosti, posebne potrebe, multikulturne razlike), nu~nost suradnje s drugim u iteljima, stru nim suradnicima i roditeljima, osposobljenost za refleksiju, istra~ivanje i evaluaciju vlastitog rada (Razdevaek-Pu ko, 2005). Put prema novim kompetencijama u itelja likovne kulture ima ishodiate u njihovim novim ulogama koje su proizaale iz prakti nog iskustva u radu s razli itom djecom. Jedna od njih je: prepoznavanje, prevencija i terapija traumatizirane djece kroz likovni govor. S obzirom da u itelji likovne kulture posjeduju specifi na stru na znanja koja su stekli kroz: niz prakti nih i teoretskih umjetni kih i povijesno-umjetni kih kolegija, psiholoako-pedagoake grupe kolegija te znanja i umijea iz interdisciplinarnog podru ja metodika, potrebno ih je dodatno senzibilizirati (seminari, skupovi, radionice& ) i osposobiti za proaireno odgojno-obrazovno i terapijsko djelovanje (kroz diplomski i poslijediplomski studij). 6. Zaklju ak Rezimirajui najznakovitije izazove vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja s kojima se suo avaju u itelji likovne kulture u hrvatskim osnovnim akolama danas, joa jednom vrijedi istaknuti: suvremena nastava likovne kulture trebala bi te~iti otvorenosti anticipirajui razli ite dimenzije otvorene nastave (istra~iva ko u enje u smislu razvoja u eni kih kompetencija, projektni oblici nastave, suradni ki oblici u enja uz integriranje nastavnih sadr~aja na temelju strukturalnih korelacija). Nadalje, u itelji likovne kulture trebali bi biti osposobljeni za rad s razli itim u enicima, poglavito s onima koji imaju posebne potrebe, a kojih je u hrvatskim osnovnim akolama sve viae. Upravo im oni putem likovnih aktivnosti mogu potaknuti stvarala ko ponaaanje i razvoj na spoznajnom, emocionalnom i socijalnom planu. U procesu vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja potrebno je omoguiti u enicima ato potpuniji estetski do~ivljaj likovnih umjetni kih djela kako bi mogli ostvarivati viaeslojno do~ivljavanje. Ako ~ele biti profesionalno uspjeani, i u itelji likovne kulture moraju razviti potrebu za cjelo~ivotnim u enjem i usavraavanjem, neprestano obogaujui profesionalne kompetencije. Taj izazov smatramo konstantom u iteljskog zvanja. Kroz prepoznavanje, suo avanje i ato uspjeanije razrjeaavanje navedenih izazova u itelji likovne kulture pomoi e u enicima u ostvarenju najzna ajnijih odgojno-obrazovnih ishoda nastave i u enja u podru ju vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja. Nacionalni kurikulum predvia o ekivana odgojno-obrazovna postignua (ishode) u enika nakon zavraetka opeg obveznog obrazovanja, a od njih navodimo ona koja se mogu poticati, razvijati i unapreivati u suvremeno koncipiranoj nastavi likovne kulture: razvijene kreativne sposobnosti, razvijena sposobnost kriti kog mialjenja i sposobnost rjeaavanja problema, razvijena temeljna znanja i pozitivno stajaliate prema umjetni kom stvaralaatvu i izra~avanju, razvijena temeljna znanja i pozitivan odnos prema vlastitoj kulturi i kulturi drugih naroda, razvijene socijalne kompetencije, osposobljenost za samoorganizirano u enje, razvijeno samopuzdanje, samopoatovanje i svijest o vlastitim sposobnostima, razvijena svijest o potrebi o uvanja prirode i zaatite okoliaa. Upravo u poticanju, razvijanju i ostvarivanju najzna ajnijih odgojno-obrazovnih postignua (ishoda nastave i u enja) u enika u podru ju vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja o ituje se smisao i svrha nastavnog predmeta Likovna kultura u osnovnoj akoli. 7. Summary Challenges of Modern Visual Art Education This paper is concerned with some of the most significant challenges of modern visual art education that teachers of art culture are faced with in education, i.e. in teaching art culture, in Croatian primary schools today. The first challenge of modern visual art education arises from the necessity to make art teaching more up to date and open. The second challenge is related to the ability of art teachers to work with different students, mainly with those with special needs, whose number in Croatian schools is increasing. The third challenge of modern visual art education is the need of art teacher for mediation of visual art messages, which includes aesthetic transfer. The fourth challenge unites those previously stated and is related to competences of art teachers and their need for lifelong learning and improving in order to be professionally successful. By recognizing, facing and successful solving the challenges expressed before, art teachers will enable their students to realize the most important educational results (of teaching and learning) in the area of visual art education. Actually, it is the meaning and the aim of the subject Art Culture in primary school. Key words: professional challenges, art teacher, visual art education 8. Literatura Baai, S. (2006).  Otvorena nastava kao teorijski konstrukt . Pedagogijska istra~ivanja 3(1): 21-32. Duh, M., Zupan i , T. (2011).  Metoda estetskog transfera / Opis specifi ne likovno-didakti ke metode . Hrvatski asopis za odgoj i obrazovanje,13(1): 42-75. Efland, A. D. (2002). Art and Cognition/Integrating the Visual Arts in the Curriculum. New York/Reston: Teachers College Press, Columbia University & National Art Education Association. Gardner, H. (2005). Disciplinarni um: obrazovanje kakvo zaslu~uje svako dijete: s onu stranu injenica i standardiziranih testova. Zagreb: Educa. Gardner, H. (2006). Multiple Intelligences. New York: Basic Books. Grupa autora (1992). Projekt: Psiholoako-pedagoaka pomo u enicima stradalim u ratu (zbirka tekstova i radnih materijala Tuheljske toplice 19.-24. listopad 1992.). Zagreb: Ministarstvo prosvjete, kulture i aporta  Zavod za akolstvo, Katedra za zdravstvenu psihologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Regionalni ured UNICEF-a u Zagrebu (sastavili A. Barath i V. Matuli). Hentig, H. von (1997). Humana akola. Zagreb: Educa. Ingarden, R. (1975). Do~ivljaj, umetni ko delo i vrednost. Beograd: Nolit. Jedermann, K., Leko, K. (2011).  Imperativ sudjelovanja, medijacija umjetnosti, umjetnost medijacije . }ivot umjetnosti 88: 6-19. Juri, V. (2004).  Mo~e li ud~benik podr~ati otvorenost nastave . U Ud~benik i virtualno okru~enje: zbornik radova sa znanstveno-stru nog skupa odr~anog 17. svibnja 2002. godine u `kolskoj knjizi, ur. S. Hala ev, 55-60. Zagreb: `kolska knjiga. Karlavaris, B. (1991). Metodika likovnog odgoja 1. Rijeka: Hofbauer p.o. Kerestea, G. (2002). Dje je agresivno i prosocijalno ponaaanje u kontekstu rata. Jastrebarsko: Naklada Slap. Koraj, K. (1999). Likovni izraz u enika s neuroti nim smetnjama (terapija likovnim izrazom). Zagreb: Hrvatski pedagoako-knji~evni zbor. Marzano, R. J., Pickering D. J., Pollock, J. E. (2006). Nastavne strategije: kako primijeniti devet najuspjeanijih nastavnih strategija. Zagreb: Educa. Matijevi, M., Radovanovi, D. (2011). Nastava usmjerena na u enika. Zagreb: `kolske novine d.o.o. Meyer, H. (2005). `to je dobra nastava?. Zagreb: Erudita. NOK (2010). Nacionalni okvirni kurikulum za predakolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjoakolsko obrazovanje. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske. Ouklander, V. (1988). Prozori u svet naae dece/Geatalt teapeutski pristup deci i adolescentima. Beograd: Nolit. Pinoza-Kukurin, Z. (2003).  U enici s posebnim potrebama u redovnim osnovnim akolama u gradu Rijeci . U Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog druatva, ur. H. Vrgo , 563-567. Zagreb: Hrvatski pedagoako-knji~evni zbor. PIP (2006). Nastavni plan i program za osnovnu akolu. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske. xxx (2004).  Odnos u itelja i u enika u konstruktivisti ki utemeljenoj nastavi likovne kulture . U Dijete, odgojitelj i u itelj: zbornik radova sa znanstveno-stru nog skupa s meunarodnom suradnjom, Zadar  Preko, 21.  22. svibnja 2004. godine, ur. R. Bacalja, 271-278. Zadar: Stru ni odjel za izobrazbu u itelja i odgojitelja predakolske djece Sveu iliata u Zadru. Razdevaek-Pu ko, C. (2005).  Kakvog u itelja/nastavnika treba (o ekuje) akola danas (i sutra)? . Napredak 146(1): 75-90. Roca, J. (1979). Likovni odgoj u osnovnoj akoli/Priru nik za nastavnike likovnog odgoja i razredne nastave. Zagreb: `kolska knjiga. Strategija za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predakolski odgoj, ope obvezno i srednjoakolsko obrazovanje (2007). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (17. 10. 2014). Zagreb: Hrvatski sabor. Spaji, V. (1989). Vrednovanje likovnog djela/Pristup pedagogiji umjetnosti. Zagreb: `kolske novine. Tanay, E. R. (2003). Valovi boja: priru nik za likovnu kulturu od 5. do 8. razreda osnovne akole. Zagreb: `kolska knjiga. Tanay, E. R. (2001).  Vizualna kultura  likovni odgoj i obrazovanje  stanje i smjernice za 21. stoljee . U Vizualna kultura i likovno obrazovanje, ur. R. Ivan evi i V. Turkovi, 285-296. Zagreb: Hrvatsko vijee meunarodnog druatva za obrazovanje putem umjetnosti (InSEA). Tanay, E. R. (1989). Likovna kultura u ni~im razredima osnovne akole/Priru nik za nastavnika. Zagreb: `kolska knjiga. Tatarkiewicz, W. (Tatarkjevi , V.) (poslije 1976). Istorija aest pojmova. Beograd: Nolit (nije navedena godina izdanja).  Promjene i prilagodbe u odgojno-obrazovnom sustavu u Republici Hrvatskoj zahvatile su cijelu vertikalu, od predakolske do visokoakolske razine. U 2015. godini zapo ela je i tzv. Cjelovita kurikularna reforma.  Strategija za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predakolski odgoj, ope obvezno i srednjoakolsko obrazovanje, 2007., str. 9. i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, 2014., str. 1.  O konstruktivisti ki utemeljenoj nastavi likovne kulture vidi u: xxx (2004), Odnos u itelja i u enika u konstruktivisti ki utemeljenoj nastavi likovne kulture.  PIP, 2006., str. 51.  Podru je vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja zahvalno je za uspostavljanje aktivnoga strukturalnog odnosa s drugim akolskim predmetima jer su klju ni likovni pojmovi izrazito univerzalnog karaktera kao npr. struktura, kontrast, simetrija&  PIP, 2006., str. 51.  Vidi: Elementi suvremene likovne kulture u nastavnom procesu; iz projekta: Psiholoako-pedagoaka pomo u enicima stradalim u ratu, zbirka tekstova i radnih materijala Tuheljske toplice 19-24. listopada 1992., sastavili A. Barath i V. Matuli.  Prepoznavai aktualne izazove struke, xxx akademija xxx uvela je, od ak. godine 2010./11., u kurikulum za obrazovanje i osposobljavanje buduih u itelja likovne kulture (magistar/a likovne kulture i likovne umjetnosti) tri nova kolegija: Kreativnu terapiju, Terapiju likovnim izrazom u edukaciji i rehabilitaciji te Psihodinamiku razvoja li nosti i likovnu ekspresiju s ciljem pru~anja proairenih znanja i spoznaja studentima zavrane godine.  Strategija za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predakolski odgoj, ope obvezno i srednjoakolsko obrazovanje, 2007., str. 17.     PAGE \* MERGEFORMAT1 Grafikon 1. Organizacija nastavnog sata u podru ju vizualno-likovnih umjetnosti aire istra~ivanje vrednovanje ponavljanje kreativno izra~avanje ponavljanje fokusirano istra~ivanje (likovnog djela) "$@,:<>4Z\^į$6Ph^ TZ\0^ :V`h_h_6h_h/Ch3hSh&6ht{ hh&5h?Fh&5 hqbhqbh 7[h]Th< h\h&h\h&B*phjhh-UmHnHu h lh&h`9h& h#h&5`(f|@Jdv "$("ԼԴԼ|xnfa]h@ h5h?Fh&5jh&0JUh hbmh&h h&B*ph33h)h&B*ph33hbh&B*phht{ B*phh&B*ph33h&B*phh)h&B*phh22h226B*phh22B*ph h h&ht{ h22h226h22h&h_h_6#~fbh~$&}}}} $dha$gd$dh`a$gd $dha$gd{ $dha$gd& $dha$gdU,$dh`a$gd&$dh`a$gdsM$dh`a$gd $dha$gd$dh`a$gd{"DT|~lJLbdfrt*``bfhn|~BqhhCJaJmH sH  h5h{h{5CJaJh{h{5CJaJmH sH hI$h{5mH sH hI$h&5mH sH h?Fh&5 hU,h&h jh&0JUhv $ hL'Ih&hh&5hH h<h@h& h}h&'BjlHJNfjlɽɽյzooczzohXChXC6CJaJhXChXCCJaJh%CJaJhXCCJaJh&CJaJhh)h&6CJaJhrh&CJaJhh)CJaJh&h?Fh&5h/CJaJmH sH hCJaJmH sH hhCJaJmH sH h<h<6CJaJmH sH h<CJaJmH sH "LpJ^8Hx>6H $dha$gd& $dha$gd&LrtNp :··teTFTe:ehN.VB*CJaJphh6B*CJaJph hh&6B*CJaJphhh&B*CJaJphhB*CJaJphh&CJaJmH sH hrh&CJaJmH sH h]h&6CJaJmH sH h]h&6CJaJhrh&CJaJh]CJaJh=h&6CJaJmH sH hrh&CJaJmH sH h=CJaJmH sH hrhXCCJaJ(HJrt " bjljت󛏛rj_j_j_Sj_jhEh&6CJaJhrh&CJaJhECJaJ hZhZ6B*CJaJphh=-?B*CJaJphhZB*CJaJphhZhZB*CJaJph h]Nh&6B*CJaJphh]NB*CJaJph hh&6B*CJaJphhDh&B*CJaJphhB*CJaJphh&B*CJaJph.\^68Z\FHvVv<>`bƺtlt`tl`tXthb@CJaJh2h&6CJaJh2CJaJhrh&CJaJhhZB*CJaJph h)oh&6B*CJaJphhh&B*CJaJphh)oB*CJaJphh)oh&6CJaJhh&CJaJh)oCJaJh0,h&6CJaJh6h&CJaJh0,CJaJh&CJaJb46`bJLN^`fh¶~~~m^~~~Rh4B*CJaJphhf:hf:B*CJaJph hf:h&6B*CJaJphhf:B*CJaJphh&B*CJaJph hb@h&6B*CJaJphhh&B*CJaJphhb@B*CJaJphhrhgSCJaJhgShgSCJaJhgSCJaJh&CJaJhrh&CJaJhb@h&6CJaJ~x̤̽̽̽̽̽̽}rfr[}hh&CJaJh=gh&6CJaJh6h&CJaJh=gCJaJh&CJaJh_;h&6CJaJhrh&CJaJh_;CJaJ hThT6B*CJaJphhThTB*CJaJphhTB*CJaJphhK6zB*CJaJphh4B*CJaJphh4h4B*CJaJph"FH0· ݘymbhm)h&CJaJh^h&6CJaJh^CJaJhC>h&6CJaJhm-}h&CJaJhC>CJaJhrh&CJaJh+h&6CJaJh6h&CJaJh+CJaJhl5hl5CJaJh CJaJh&CJaJhh&CJaJh=gCJaJhl5CJaJ&Hn  D r Zrgd& $dha$gd&$a$gd&G$a$gd& $dha$gd&.0Z " & l n p r : n |    ǸujbZRJRhbrCJaJhCJaJh&CJaJh~7CJaJh)!h&CJaJ!jhah&0JCJUaJhyh S1h&jh&0JU h\65hUOJQJhnIhnIB*CJaJphhh&B*CJaJph h[Fh&hrh&CJaJh&CJaJh^h&6CJaJhm)h&CJaJh^CJaJ    X  D F N P ^ r t v "$RXZ\dhv Lprtv⣟旐∀jh\6yUh\6yh~7 h h h h/Xha h h& hSlh& hD*h&h,ehy6 h(h&hKh.h7B*phh7h&B*phh&jh&0JUh)!h&B*CJaJph2 DFHJNPR "$(<>RVXúúéúúß h\65hR0fh&5CJhDh&CJaJ hb<CJhDh&CJh&h&CJaJh lh&CJaJh=hkUmHnHuhD"2jhD"2Uh\6yjh\6yU%  LNPR "$<>VXl$a$gd&$a$gd&$a$gd&,1h. A!"#$% ^ 666666666vvvvvvvvv66666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A > Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa >@> & Tekst fusnoteCJaJ<< &Tekst fusnote Char>&`> &Referenca fusnoteH*:": D"20 Zaglavlje  p#<o1< D"20Zaglavlje CharCJaJ8 @B8 D"20Podno~je  p#:oQ: D"20 Podno~je CharCJaJPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V,cy$wc.bQKG7fK˵Riv4HN@!Fco#c (QR/L A]#Tv@=!<İT̟qu gDL--_FFGzѺU7q^۫ >Xju)lꝜg d֚/_ӹtLԀ~\vd9|:x9|Jk (b49C2lZ "/_䗟?Byߞ=yէ) ҘHt}a+d$G10-Sl& R*ToN1ˢ!hU{ƒHLps ;ZVIV 2n*]8MRyZ:w#⨹ppH~._w/cR%C:riFMc˴f;Y[EBU`V0ǍDḊǬXEUJ/zRAC8D*[-}CǪ ..R(zP漌iv@@@bU|!8Y;8>ܦ,AuLj;:5nFs[ ׸UqokބݫfO4EE@'ߢ5w7E|-yօAYfNc@M!-a 4A 64HpU ) uO3 e:(fQ!sHvy`Wr~(Bshgr%c VF5iP./L›0 ˫pעᰃ m(\ddH= R+sh;l2)^+Ikio ,A*k,GMg,Jd9\,AGm\nzi9~)D]9|%lڟZ̦gl冹EP9> ljWY DK/7e@E7:+k G7d<&*}gV'A} ש Tu洷+9gEW38Y+MC*t0O%Jݍq7ŔRN)z?ۇ@GbDž8t4~_`zd kH*6 r5gyCڧ!# B-;Y=ۻ,K12URWV9$l{=An;sVAP9zs:Y'[`ۇ@Pf7[6DY*@Xi+hee*skfDqbX,?*|fv u"xA@V_ .`p64+lt^7 t '5;Kb8s9x<ڮ-t5Dd8?Șe/Y|t &LILJ`DCPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] W 3,V_R~ >UIaUUhvR~UhvR~< (((+:LWhl@|`"Bb DFGHJKLHNHEI "$+!8  @  (  P  S3*7 3  " Zi& ?  :dV!%5OdVD W}%5OfdW}ʺ fdc{k%7z  s *X99? #" `S3*72  bGHI  _s1043#" (2  h<GHI  _s1044#" B#-,2  hxGHI  _s1045#" v##`22  hGHI  _s1046#" &v52  hGHI  _s1047#" $$32  h,GHI  _s1048#" A,,  P _s1049#"  i!x    P _s1050#" SO%*   P _s1051#"  ?)!   P _s1052#"  1X7   P _s1053#" 05   P _s1054#" vO%(*   ? .Tekstni okvir 2`TT`TTS"`? B S  ?FHsIR~Tk P@\f/<v}!'  J"Q"""#$(([,c,,,N-T-U-\--464[7f788,9499999t=~=5>?>??AKDKEKKKLLNNMOXOPPMSVSZZ^^eefggggg0i6iqCqJqqqEuGu[ucuuu:vFvLvWvmvuvvvvwwwxxzz{ {5{8{C{F{K|X|U}W}X}Z}[}]}^}`}a}}}~}P~S~9<DF8:FH xz%&GH##$# $ $%%&&W*X*0085956666==EEFHGHrItILLLL[O\OeSgS.V0Veee@fWfffgggggEiFiyiziiiFjGj:k;kkkkkxlylmmsmtmmmonpnnnooEpFpqq.r/rrrxsysss4t5tttuu9v:vvvvwwTxWxxx yyzzzz {{||S}U}W}X}Z}[}]}^}`}a}}}~}}}}}}}}}}~ ~ ~~~$~&~=~>~N~P~S~33;;EGHsItIZZc[c[\\aaFpIpvJww x xxTxxxxxxyfygyzz zz5{8{C{F{|K}S}U}a}z}~}}}S~;;EGHsItIZZc[c[\\aaFpIpS~ H:xXp72K9J < H t{ [D  *c.DQt{C>m=e\{ !v $c&*t(h)+-h- S1D"2m2my2h3l5y6O7`9<b<;>}>=-?:?b@`A-cADEa EgPE*lF&G(HnIjHJKKe1M!DMsN]NhOtpP\}SkTN.VWi#W)X,YVY.iYwZx[ 7[j]n`aXmacMcdc sc|d"e(e,ePeR0f&zf?gDgh hKifujfklTn)oYobr(wmx\6yUhyFnypy(zK6z]Nz>}E}~P0~x~/ ~7Pq{XC_p\CB[#M=gtSj<8f:$JMZT <4d9fHI$Ev?]:f.'b +\6]T9+Ts=g 0/XM*+61B^=sMK227q% &b_;@egS5ULv?3DkU!&oJ/CUqb,}y0,3S2^U,auvv@T #$(+.12345678;>U?R~ &(,4>DHNPX^djlnprtvx~UnknownG.Cx Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@CalibriA$BCambria Math"1c#%{#:e <e <4}v}vJqHP ?py2!xx  Dunja PivacOh+'0T    (4<DLNormal Dunja Pivac199Microsoft Office Word@x@ g@. e՜.+,0 hp|  <}v  Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F$1Table58WordDocument .<SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore`$$V50JCWAUJJ==2`$$Item PropertiesUCompObj }   F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q