Naslov
Utjecaj sumpora i olova na vegetaciju i šumska tla u zapadnoj Hrvatskoj
(The impact of sulphur and lead on vegetation and acidification on forest soils in West Croatia)

Autori
Komlenović, Nikola ; Petar, Rastovski ; Novosel, Dunja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zaštita šuma i pridobivanje drva: znanstvena knjiga

Urednik/ci
Sever, Stanislav

Izdavač
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Šumarski institut Jastrebarsko

Grad
Zagreb

Godina
1996

Raspon stranica
179-190

ISBN
953-6307-20-0

Ključne riječi
Pinus nigra, Fagus silvatica, utjecaj onečišćena zraka, iglice, lišće, tlo
(Pinus nigra, Fagus silvatica, air polution effects, asimilation organs, soil)

Sažetak
Propadanje je šuma u Hrvatskoj sve veći problem jer oštećenost stalno raste od 1987. U 1994. godini defolijacija je dosegla zabrinjavajućih 28,8 %. Unatoč mnogobrojnim istraživanjima još se nedovoljno zna o utjecaju onečišćena zraka na šume. U blizini izvora SO2 (Plomin, Bakar, Kkarlovac, Zagreb) povećan je sadržaj sumpora u iglicama. Iglice crnog bora na lokalitetima s većom kolićinom sumpornoga dioksida imaju u pravilu niži sadržaj klorofila a i b te karotenoida. U tih iglica, međutim nije utvrđena narušena ultrastruktura kloroplasta. Bez obziira na udio SO2 u zraku u sjevernoj i zapadnoj Hrvatskoj, mikrostanišnom je metodom utvrđen unos kiselinskih taloga u bukove šume na većini istraživanih mjesta. Zajedno se s kiselinama u tla bukovih šuma unosi i olovo i druge teške kovine. Taj unos raste s nadmorskim visinama, a veći je u zapadnoj Hrvatskoj. U pokusu s biljkama crnoga bora tetraetilno olovo negativno je utjecalo na njihov rast, za razliku od olovnog nitrata, koji nije pokazao takvo djelovanje. Izrazito je negativno olovo utjecalo na sadržaj klorofila i karotenoida u iglicama. Primjena CaCO3 ublažila je pad koncentracije tih pigmenata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA