Pregled bibliografske jedinice broj: 886841
Šumskouzgojne značajke područja Đurđevačkih pijesaka
Šumskouzgojne značajke područja Đurđevačkih pijesaka // Zbornik radova sa znanstvenog skupa Đurđevački pijesci, geneza, stanje i perspektive / Bašić, Ferdo ; Feletar, Dragutin (ur.).
Zagreb : Križevci: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2019. str. 267-283 doi:10.21857/y54jofp61m (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 886841 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Šumskouzgojne značajke područja Đurđevačkih pijesaka
(Silvicultural properties of the Djurdjevac sands area)
Autori
Anić, Igor ; Matić, Slavko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova sa znanstvenog skupa Đurđevački pijesci, geneza, stanje i perspektive
/ Bašić, Ferdo ; Feletar, Dragutin - Zagreb : Križevci : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2019, 267-283
ISBN
978-953-347-282-9
Skup
Znanstveni skup Đurđevački pijesci, geneza, stanje i perspektive
Mjesto i datum
Đurđevac, Hrvatska, 29.06.2017. - 30.06.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Pošumljavanje pijesaka, izbor vrsta drveća za pošumljavanje, njega šuma, obnova šuma, općekorisne funkcije šuma, Đurđevački pijesci
(Afforestation of sand, selection of tree species for afforestation, forest tending, regeneration of forests, non-commercial values of forests, Đurđevački pijesci)
Sažetak
U radu su prikazani način postanka i šumskouzgojne značajke šumskih sastojina na području Đurđevačkih pijesaka s osvrtom na njihove silvidinamičke značajke te način uzgajanja. Prva pošumljavanja Đurđevačkih pijesaka obavljena su krajem 19. stoljeća. Pošumljavalo se sadnicama crnoga bora (Pinus nigra J. F. Arnold), običnoga bora (Pinus sylvestris L.) i običnoga bagrema (Robinia pseudoacacia L.). Na nekim lokalitetima sađene su obična smreka (Picea abies Karst.), jablan (Populus nigra L. 'Italica'), pajasen (Ailanthus altissima Swingle) i trnovac (Gleditsia triacanthos L.). Vremenom su unešeni ili su se od prirode pojavili hrast lužnjak (Quercus robur L.), divlja trešnja (Prunus avium L.), crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.), obični grab (Carpinus betulus L.), klen (Acer campestre L.), vrba iva (Salix caprea L.), američki borovac (Pinus strobus L.) i druge vrste drveća i poludrveća, pa je ukupna dendrološka slika vrlo raznolika. Pošumljavale su se ponajprije one površine na kojima je mehaničkim i biološkim metodama prethodno obavljeno smirivanje kretanja pijeska. Mehaničko smirivanje pijeska obavljalo se ukopavanjem granja zečjaka (Cytisus scoparius /L./ Link), johe i drugih vrsta. Biološko smirivanje obavljalo se sjetvom trava od kojih se najboljom pokazala vlasulja bradica (Festuca vaginata Waldst. et Kit. ex Willd.). Usporedno s pošumljavanjem, šumske sastojine na pijescima su najprije proglašene branjevinama, a 1939. godine, na prijedlog Šumarije Đurđevac, postaju stalnom zaštitnom šumom za koju je bio propisan posebni režim gospodarenja. Danas su one na najvećem dijelu površine zaštitna šuma za zaštitu zemljišta, a na manjem dijelu površine šuma s posebnom namjenom, i to park-šuma te posebni geografsko-botanički rezervat. Šuma Đurđevački pijesci spada među žive spomenike hrvatskoga šumarstva jer je omogućila smirivanje pijeska, poboljšala klimatske i druge životne uvjete građana Đurđevca i okolnih naselja, omogućila šumsku i poljoprivrednu proizvodnju, razvoj lovnog i drugih oblika turizma te rekreacije. Ona je primjer kako ulaganja u šume i šumarstvo donose dobrobit čovjeku, okolišu i gospodarstvu. S gledišta silvidinamike, šumske sastojine crnogoričnih vrsta drveća i bagrema pripadaju kategoriji pionirskih. Šumu Đurđevački pijesci treba čuvati redovitim i intenzivnim šumskouzgojnim radovima njege i obnove, sukladno ciljevima gospodarenja te načelima prirodnog uzgajanja šuma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
