Pregled bibliografske jedinice broj: 886726
Festivalska turistika, brendirani folklor i nacionalni identiteti
Festivalska turistika, brendirani folklor i nacionalni identiteti // Balkan folklore as an intercultural code vol II., Balkanskiot folklore kako interkulturen kod II, Bałkański folklore jako kod interkulturowy II / Vesna Petreska, Joanna Renkas (ur.).
Skopje : Poznań: Institute of folklore Marko Cepenkov ; Adam Mickiewicz University Press, 2015. str. 305-318
CROSBI ID: 886726 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Festivalska turistika, brendirani folklor i nacionalni identiteti
(Festival tourism industry, branded folklore and national identity)
Autori
Mrdeža Antonina, Divna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Balkan folklore as an intercultural code vol II., Balkanskiot folklore kako interkulturen kod II, Bałkański folklore jako kod interkulturowy II
Urednik/ci
Vesna Petreska, Joanna Renkas
Izdavač
Institute of folklore Marko Cepenkov ; Adam Mickiewicz University Press
Grad
Skopje : Poznań
Godina
2015
Raspon stranica
305-318
ISBN
978-9989-642-85-2
Ključne riječi
Industrija festivalskog turizma, industirja turizma, popularno-urbani folklor, nacionalni identitet, brendiranje, književna tradicija
(festival tourism industry, tourism industry, urban-popular folklore, national identity, branding, literary tradition)
Sažetak
Predmet istraživanja u članku su pojedine prakse festivalskoga izvođenja narodne kulture, i kulture koja se tendira predstaviti tradicijskom ili pak narodnom, u određenim lokalnim i regionalnim hrvatskim područjima na sceni i u medijima. Brojne su predstave i performansi različita podrijetla iz turističke ponude urbano-pučkih festivala iz novijega vremena reprezentativne u tom pogledu, poput, primjerice, Dana antike u Puli, odnosno Dioklecijanovih noći u Splitu ili pak performativnih segmenata tradicijskog predstavljanja u manifestaciji kakva je varaždinski Špancirfest. U tematsko područje članka ulaze i reklamni slogani sastavljeni od citata djela iz književne tradicije koji čine egzemplum turističke festivalizacije i književnopovijesnih obljetnica. I scenska djela urbano-pučkoga folklora, proizišla iz tradicije tzv. visoke kulture starije hrvatske književnosti, i performansi različitih formi preuzeti iz književno-povijesnoga nasljeđa, funkcioniraju u sklopu festivalske turistike na sličan način. Primjer manifestacije koja je izišla iz okvira urbano-pučkog folklora i pretvorila se u proizvod turističke industrije festivala je Paška robinja. Spomenute festivalske manifestacije sadržajno su raznovrsne pojave, ali posjeduju slične moduse prezentiranja zajednice čije su festivalsko dobro i diskurzivnu mrežu ispletenu oko isticanja podrijetla zajednice i njezina identiteta bez obzira na povijesni diskontinuitet prezentiranih i suvremenih zajednica. Mreža ponuđenih značenja koju gledatelj može uspostaviti čitanjem znakovlja u javnim manifestacijama, referentnim za predstavljanje identiteta lokalne zajednice ili pak regionalnoga/nacionalnog identiteta počiva na ideji povijesnog kontinuiteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Filologija, Etnologija i antropologija
Napomena
Festival tourism industry, branded folklore and national identity The subject of research in this article are certain practices of festival presentation of popular culture and culture that tends to present itself as traditional or folk culture, in certain local and regional areas of Croatia, both on stage and in the media. many shows and performances of diferent origin in tourist offer of urban-popular folklore, originating from the tradition of so-called high culture of old Croatian literature, and performances of various forms taken from the literary- historical heritage, function within the festival tourism in a similar mode. An example of an event which came out of the framework of urban-popular folklore and turned into a product of the festival tourism industry is Paška robinja. Although these festival events are substantially different manifestations among themselves, they exhibit similar modes of presenting the community. They constitute festival contributions and discoursive networks woven around the emphasis on origin of the community and its identity, despite the historical discontinuity between the presented communities and the contemporary one. The network of offered meanings that the viewer can establish by reading of signs in public events, referential to the presentation of an identity of a local community or the regional national identity, is based on the idea of historical continuity.