Naslov
POVEZANOST TRAUME, STRATEGIJA SUOČAVANJA I CRTA LIČNOSTI S RAZVOJEM POSTTRAUMATSKOG STRESNOG POREMEĆAJA U ŽENA CIVILNIH ŽRTAVA RATA
(RELATIONSHIP OF TRAUMA, COPING STRATEGIES AND PERSONALITY TRAITS WITH DEVELOPMENT OF POSTTRAUMATIC STRESS DISORDER AMONG FEMALE CIVILIAN VICTIMS OF WAR)

Autori
Stevanović, Aleksandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
14.07

Godina
2017

Stranica
130

Mentor
Frančišković, Tanja

Ključne riječi
Ličnost ; Posttraumatski stresni poremećaj ; Trauma, rat ; Strategije suočavanja ; Žene.
(Coping ; Female ; Personality ; Stress Disorders, Post-traumatic ; Trauma, War)

Sažetak
Pozadina istraživanja: Ranija istraživanja govore o značajnoj povezanosti ranih trauma, strategija suočavanja i crta ličnosti s razvojem PTSP-a kod ratnih veterana. Posljedice ratne traumatizacije kod civilnih žrtava rata rjeđe su istraživane. Cilj istraživanja: Ispitati odnos obilježja ratne traume, strategija suočavanja, crta ličnosti i PTSP-a kod žena civilnih žrtava rata u Hrvatskoj uz kontrolu sociodemografskih obilježja i iskustva rane traume. Metoda: U presječnu studiju metodom snježne grude ukupno je uključeno 394 žena. Njih 293 je doživjelo barem jednu ratnu traumu (PTSP=61, PTSP u remisiji=124, nema PTSP=106). Za procjenu PTSP-a primijenjena je PTSP skala koju zadaje kliničar (CAPS, prema engl. Clinician Adminstered PTSD Scale), za procjenu obilježja ratnih stresora Upitnik procjene ratnih stresora (UPRS), za crte ličnosti NEO Inventar ličnosti (NEO-PI-R, prema engl. NEO-Personality Inventroy-Revised), za ranu traumu Samoprocjenski inventar rane traume (ETISR-SF, prema engl. The Early Trauma Inventory Self Report-Short Form) i za strategije suočavanja Upitnik o načinima suočavanja sa stresom (WOC, prema engl. Ways of Coping). Ispitane su razlike između skupina i izračunati koeficijenti korelacija ispitivanih varijabli s intenzitetom PTSP-a. Doprinos varijabli u objašnjenju intenziteta simptoma PTSP-a ispitan je hijererahijskom regresijskom analizom. Rezultati: Prosječan broj ratnih traumatskih događaja je 11, 5. Ispitanice s PTSP-om (20, 8%) su starije, manje obrazovane, imaju veći broj ranih trauma, ratnih trauma i veću procjenu subjektivne ugroženosti u odnosu na druge skupine. Također, češće koriste izbjegavanje i rjeđe pozitivnu ponovnu procjenu, imaju veću razinu neuroticizma i manju razinu ekstraverzije, otvorenosti i savjesnosti. Ispitivane varijable ukupno objašnjavaju 53, 4% varijance intenziteta simptoma PTSP pri čemu samostalni doprinos imaju broj ratnih trauma, subjektivna ugroženost i ekstarverzija. Zaključak: Veća učestalost ratnih trauma i veća ugroženost neovisno jedan o drugom su značajni prediktori intenziteta simptoma PTSP kod žena civilnih žrtva rata i desetak godina nakon traumatizacije. Veća razina ekstraverzije ima protektivnu ulogu u težini kliničke slike. Pozitivna ponovna procjena potencijalno ima značajnu ulogu u oporavku od PTSP-a. Ključne riječi: Ličnost ; Posttraumatski stresni poremećaj ; Trauma, rat ; Strategije suočavanja ; Žene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA