Naslov
Sindrom sagorijevanja na poslu djelatnika bankarskog sektora koji su u direktnom kontaktu s korisnicima
(Burn out syndrome with the banking industry employees working directly with clients)

Autori
Horvat, Gordana ; Tomašević, Suzana ; Leutar, Zdravka

Izvornik
Socijalna teme (2303-6877) 1 (2016), 3; 31-48

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
stres ; sindrom sagorijevanja ; profesionalni stres ; bankarski sektor ; direktni rad s klijentima ; socijalni radnici
(stress ; burn out syndrome ; professional stress ; banking sector ; working directly with clients ; social workers)

Sažetak
Cilj ovog rada bio je istražiti prisutnost sindroma sagorijevanja na poslu kod zaposlenika bankarskog sektora koji rade u direktnom kontaktu s klijentima, utvrditi postoje li statistički značajne razlike između ispitanika u stupnju sagorijevanja s obzirom na duljinu radnog staža i spol i mogućnosti prevencije i prevladavanja posljedica stresa. Istraživanje je provedeno u ukupno 67 poslovnica Hypo Alpe- Adria-Bank d.d. u Hrvatskoj na 303 ispitanika - 57 muškaraca i 246 žena. Duljina radnog staža se kreće od 1 do 36 godina. Rezultati su pokazali da četvrtina, 25% zaposlenika, pokazuje visok stupanj sagorijevanja i simptome dugotrajne izloženosti stresu, a 37% ispitanika pokazuje početne znakove sagorijevanja. Kod 36% ispitanika zabilježena je niska razina sagorijevanja. Razlika u stupnju sagorijevanja između muškaraca i žena nije utvrđena. Oba spola podjednako pokazuju simptome sindroma sagorijevanja na poslu i u istom intenzitetu. Nije utvrđena povezanost duljine ukupnog radnog staža i stupnja sagorijevanja te ne postoji statistički značajna razlika u prisutnosti sindroma sagorijevanja na poslu između zaposlenika s duljim i kraćim radnim stažem. Rizik od sagorijevanja u bankarskom sektoru kod zaposlenika koji direktno rade s klijentima postoji te su uočeni alarmantni znaci potrebe za prevencijom, pomoći zaposlenicima u stresu i edukacijom djelatnika u riziku za upravljanje stresom, u čemu socijalni radnici trebaju imati važno mjesto, pogotovo zato što se negativne posljedice stresa prenose i na obitelji djelatnika, što onda opet ima negativni povratni učinak na rad s klijentima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA