Pregled bibliografske jedinice broj: 885427
Razlike u opsegu kratkoročnog pamćenja ovisno o zanimanju
Razlike u opsegu kratkoročnog pamćenja ovisno o zanimanju, 2017., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 885427 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Razlike u opsegu kratkoročnog pamćenja ovisno o zanimanju
(Differences in short-term memory capacity depending on profession)
Autori
Pavlinović, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
11.05
Godina
2017
Stranica
35
Mentor
Vranić, Andrea
Ključne riječi
kratkoročno pamćenje, metakognicija, zanimanje
(short-term memory, metacognition, profession)
Sažetak
Na uspješnost upamćivanja informacija utječu različiti faktori, primjerice rod, dob, socijalni status, obrazovanje, osobine ličnosti, stres. Zanimanje je također jedan od faktora koji neizravno utječe na svakodnevno funkcioniranje pa tako i na upamćivanje. Istraživanja sugeriraju kako se određena zanimanja mogu pokazati kao prednost u upamćivanju informacija nevezanih uz domenu stručnosti. Stoga su o ovom istraživanju sudjelovali sudionici iz dviju skupina zanimanja (studenti i konobari) te je ispitan njihov opseg kratkoročnog pamćenja u različitim zadacima dosjećanja (slobodno i serijalno dosjećanje). Također, Upitnikom metakognicije sudionici su procjenjivali vlastitu metakoncentraciju i metamemoriju. Rezultati su pokazali da su sudionici obiju skupina bili uspješniji u zadacima slobodnog dosjećanja. Iako se očekivalo da će konobari biti uspješniji u zadacima upamćivanja, s obzirom na svakodnevno iskustvo upamćivanja narudžbi, rezultati su pokazali suprotno. Očekivano, korelacije između odgovora na upitniku metakognicije i uspjeha u zadacima pamćenja su se pokazale niskima i neznačajnima. Ipak, povezanost metakognicije i uspješnosti u zadatku slobodnog dosjećanja kod studenata se pokazala statistički značajnom. Činjenica da studenti često dobivaju povratne informacije o svojem uratku vjerojatno je utjecala i na njihovu bolju samoprocjenu. Također, utvrđeno je kako su studenti značajno češće od konobara koristili mnemotehnike, dok su konobari češće koristili ponavljanje u svrhu upamćivanja riječi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
