Pregled bibliografske jedinice broj: 885421
Posljednji građanski pozdrav: smrt i pogrebni rituali u zagrebu u drugoj polovici XIX. stoljeća
Posljednji građanski pozdrav: smrt i pogrebni rituali u zagrebu u drugoj polovici XIX. stoljeća // Čovjek i smrt. Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup / Markešić, Ivan (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Hrvatsko katoličko sveučilište ; Udruga posmrtna pripomoć, 2017. str. 551-571
CROSBI ID: 885421 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Posljednji građanski pozdrav: smrt i pogrebni rituali u zagrebu u drugoj polovici XIX. stoljeća
(The bourgeoisie's last farewell: customs related to death and funerals in Zagreb during the second half of 19th century)
Autori
Priante, Monica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Čovjek i smrt. Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup
Urednik/ci
Markešić, Ivan
Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Hrvatsko katoličko sveučilište ; Udruga posmrtna pripomoć
Grad
Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
551-571
ISBN
978-953-7964-55-9
Ključne riječi
povijest smrti ; kultura smrti u 19. stoljeću u Zagrebu ; pogrebni običaji ; žalovanje ; smrt
(history of death ; the culture of death in the 19th century in Zagreb ; funeral practices ; mourning ; death)
Sažetak
Rad ponudi analizu koncepta smrti od polovice 19. do početka 20 stoljeća u Zagrebu, tako da se osvijetli geneza problematike načina na koji smrt i umiranje dolaze do izražaja u javnom prostorima grada. Danas se smatra neprijepornim da su mnogi aspekti suvremenoga društva, kao što su moralnost, obiteljski odnosi, politički krajobraz, sekularizacija, modernizacija, naslijeđe građanske epohe 19. stoljeća. Stoga promatrati ulogu građanske elite u tom polju nam omogućuje i da prepoznamo čitav niz utjecaja, bili oni pozitivni ili negativni, koje su te elite imale (ili imaju) na zajednicu živih. Naime, analiza pogrebnih praksi (nekrolozi, pogrebni kultovi, zadužnice, žalovanja i korote) daje nam uvid u neke važne aspekte modernizacije, tada na djelu, kao što su primjerice: diskursi o prostorima mrtvih (groblja i njihov smještaj izvan gradskih zidina, krematoriji, mrtvačnice…) ; međuodnos s medicinom (liječnici, anatomija) ; proces sekularizacije modernog društva ; nove psihoanalitičke i filozofske doktrine, poput spiritizma. K tomu, novi tehnološki izumi 19. stoljeća zaslužni za pad troškova tiskarstva (koliko tekstualnih toliko i fotografskih sadržaja), usporedo s laganim povećanjem stope pismenosti, širom su otvorili vrata bujanju tiska i novina. Uspon modernog novinstva prati i rođenje potrošačkog društva kroz rast reklamnog sadržaja u sve brojnijim izdanjima novina. Među njima nalazimo i oglase koji referiraju na novo "tržište smrti" (reklame za zavode za pogrebe, pogrebna poduzeća, nadgrobne spomenike…).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
