Pregled bibliografske jedinice broj: 885398
Poučavanje, istraživanje, mišljenje
Poučavanje, istraživanje, mišljenje // Institut za filozofiju 1967.-2017. / Banić-Pajnić, Erna/Boršić, Luka/Grgić, Filip/Pećnjak, Davor/Skuhala Karasman, Ivana/Zovko, Jure (ur.).
Zagreb: Institut za filozofiju, 2017. str. 9-21
CROSBI ID: 885398 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Poučavanje, istraživanje, mišljenje
(Teaching, research, thinking)
Autori
Barbarić, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Institut za filozofiju 1967.-2017.
Urednik/ci
Banić-Pajnić, Erna/Boršić, Luka/Grgić, Filip/Pećnjak, Davor/Skuhala Karasman, Ivana/Zovko, Jure
Izdavač
Institut za filozofiju
Grad
Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
9-21
ISBN
978-953-7137-48-9
Ključne riječi
poučavanje, znanost, filozofija, istraživanje, mišljenje
(teaching, science, philosophy, research, thinking)
Sažetak
Da bi se onaj tko poučava filozofiju izvukao iz začaranog kruga sve sumornijeg ustrajavanja u ponavljanju istih apstraktnih shema, da bi njegovo poučavanje ponovno steklo davno izgubljenu izvornost, mora se povremeno sam okušati u neposrednom istraživanju, kako bi se iz njega katedri vratio s obnovljenom svježinom, strašću i uvjerljivošću. Bit istraživanja je osobno upuštanje u ono o čemu se u poučavanju inače samo pripovijeda, stjecanje vlastita neposrednog iskustva toga. Tu se o predmetu pouke više ne izlaže i ne predaje, ne prenose se uvidi i spoznaje drugih, nego se s tim sad izravno hvata u koštac. Filozofski istraživač ne zadovoljava se prijevodima velikih djela tamo gdje može posegnuti za izvornicima ; štoviše, kod najvažnijih klasičnih djela nastoji doprijeti i do najvažnijih sačuvanih rukopisa. Ne štedi truda i vremena da se podrobno upozna s povijesnim okolnostima rađanja misli koje mu se pokazuju kao središnje i bitne, kao i s njihovim odnosom spram bitnih nazora epohe u kojoj su nastale i kojoj izvorno pripadaju. Neumorno se trudi oko stjecanja elementarnih znanja iz prirodnih znanosti, povijesti, pjesništva i književnosti općenito, njeguje vlastit odnos spram umjetnosti, traži susret i dijalog s religijom i teologijom. Bit takva istraživanja dobro je sažeta u staroj krilatici tua res agitur. Naime, u svemu što istražuje duhovan čovjek uvijek nalazi i prepoznaje jedan bitni moment sama sebe. U svakoj spoznaji koju na taj način stječe osjeća se i sam iznova spoznatim, a ujedno i izmijenjenim, obogaćenim, usavršenim.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
