Pregled bibliografske jedinice broj: 884942
Arhitektonska baština franjevaca trećoredaca na Kvarnerskim otocima (1. dio)
Arhitektonska baština franjevaca trećoredaca na Kvarnerskim otocima (1. dio) // Radovi (Zavod za hrvatsku povijest), Vol.48 (2016), 1; 103-122 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 884942 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arhitektonska baština franjevaca trećoredaca na
Kvarnerskim otocima (1. dio)
(Architectural Heritage of Franciscan Tertiaries on
Kvarner Islands (Part 1))
Autori
Bradanović, Marijan
Izvornik
Radovi (Zavod za hrvatsku povijest) (0353-295X) Vol.48
(2016), 1;
103-122
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Franjevci trećoreci, arhitektonska baština, Kvarnerski otoci.
(Franciscans of the Third Order, architectural heritage, Kvarner islands)
Sažetak
U radu koji predstavlja prvi dio pregleda arhitektonske baštine franjevaca trećoredaca na Kvarnerskim otocima analiziraju se položaj, arhitektura i dekorativna arhitektonska plastika dviju trećoredskih crkava, crkve sv. Franje pokraj sjevernih gradskih vrata Krka i crkve sv. Frane na Komrčaru, izvan rapskih gradskih zidina. Autor se osvrnuo i na važne elemente arhitekture samostanskih cjelina. Oba primjera, svaki na svoj način, izuzetni su u cjelini krčkih trećoredskih crkava Kvarnerskih otoka. U prvome, koji su trećoreci preuzeli tek koncem 18. stoljeća, analizira se u određenoj mjeri sačuvani predfranjevački arhitektonski sloj, koji se povezuje s crkvom benediktinskog priorata sv. Ivana, samostanom koji se prije franjevačkog nalazio na poziciji uz sjeverne zidine grada Krka. Gotički sloj ocjenjuje se reduciranim odjekom pulske franjevačke crkve. Pritom se upozorava na njegovo značenje u implementaciji novog tipa svetišta na otoku Krku. Naglasak je na sloju produljenja crkve u kasnom 15. stoljeću i okolnostima koje su dovele do toga zahvata, dok se u prirodnom se kontinuitetu dovršavanja toga projekta tumače i radovi koji su uslijedili u 16. stoljeću, a koji se nisu razmatrali u dosadašnjim objavama. Komrčarski primjer valorizira se u kontekstu okolnosti koje su dovele do izgradnje crkve i samostana na tom lokalitetu izvan rapskih gradskih zidina. Posebna se pozornost pridaje dosad slabo valoriziranim elementima dekoracije crkvene unutrašnjosti. Crkva se valorizira u ključu prihvaćanja all’antica elemenata arhitektonske dekoracije na području otoka sjevernoga Jadrana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
