Naslov
Identifikacija laboratorijskih procesa s utjecajem na vremensko opterećenje laboratorijskog rada
(Identification of laboratory processes with major influence on laboratory turnaround time)

Autori
Šupak Smolčić, Vesna ; Antončić, Dragana ; Vladilo , Ivana ; Bašić, Eliza ; Jamaković, Diana ; Lenac, Dubravka ; Marčelja, Jasna ; Salopek, Snježana ; Fišić, Elizabeta ; Bilić- Zulle, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Biochemia Medica (Suppl 1) / Šimundić, Ana-Maria - Zagreb, 2015, S81-S82

Skup
8. kongres Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 22.09.2015. - 26.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
laboratorijski proces, vremensko opterećenje
(laboratory process, turnaround time)

Sažetak
Uvod: Vrijeme potrebno za izdavanje nalaza je jedan od temeljnih indikatora kvalitete laboratorijskog rada. Skraćivanje vremena izdavanja nalaza uz unaprjeđenje kvalitete predstavlja izazov u složenim laboratorijskim procesima. Cilj rada je identificirati procese s najvećim utjecajem na vrijeme od zaprimanja uzorka do završetka analize. Materijali i metode: U razdoblju od siječnja do ožujka 2015. u KZLD-u KBC-a Rijeka ručno su bilježeni podatci o vremenima za pojedine faze laboratorijskog procesa za 1432 uzorka. Uzorci su podijeljeni u 5 razdoblja prema vremenu prijema: R1 (7:00-8:00h), R2 (8:00-9:00h), R3 (9:00-10:00h), R4 (10:00-11:00h), R5 (11:00- 12:00h). Za sve uzorke zabilježeno je vrijeme (minute) od prijema do početka centrifugiranja (D1), od centrifugiranja do ručnog barkodiranja (D2), od barkodiranja do postavljanja na analizator (D3), vrijeme na analizatoru (D4), vrijeme od završetka analize do pohrane uzorka (D5) te ukupno trajanje procesa (D6). Razlike u trajanju procesa s obzirom na razdoblja ispitane su Kruskal-Wallis testom (razina značajnosti P<0, 05). Rezultati: Najveći broj uzoraka zaprima se u razdoblju R3 (25%). Prosječno trajanje procesa (minute) prikazano medijanom i interkvartilnim rasponom: D1=25(20-30) ; D2=15(15-20) ; D3=30(15- 50) ; D4=20(15-24) ; D5=12(10-20) ; D6=115(100- 135). Razdoblja prijema od R1 do R5 imaju podjednako trajanje procesa D1 (P=0, 122). Proces D2 je najkraći, 15(10-15), za uzorke primljene u razdoblju R4 (P=0, 004). Trajanje procesa D3 i D4 je značajno dulje za R1 (D3=40(20-59) ; D4=20(14-25)) i R2 (D3=30(15- 50) ; D4=20(15-24)) u odnosu na ostala razdoblja (oba testiranja P<0, 001). Proces D5 je dulji u R1, R2 i R3 od R4 i R5 (P<0, 001). D6 je najdulji u R1, 125(105-142), zatim u R2, 115(95-130), dok je u ostalim podjednak (P<0, 001). Zaključak: Brojem uzoraka najopterećeniji je prijem u razdoblju od 9:00-10:00 sati. Ipak, najsporije se obrađuju uzorci pristigli od 7:00-9:00 sati. Kritične točke u obradi su ručno barkodiranje te vrijeme do postavljanja na analizator. Za smanjivanje TAT-a u tom razdoblju potrebna je optimizacija procesa s obzirom na broj osoblja ili automatizacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA