Pregled bibliografske jedinice broj: 883788
Vrijednost standardiziranog drugog jutarnjeg uzorka mokraće za rutinsku analizu
Vrijednost standardiziranog drugog jutarnjeg uzorka mokraće za rutinsku analizu // Simpozij Lokus 2014. Knjiga sažetaka
Osijek, Hrvatska, 2014. (poster, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 883788 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vrijednost standardiziranog drugog jutarnjeg uzorka mokraće za rutinsku analizu
(Evaluation of the second standardized morning urine sample for routine urinalysis)
Autori
Antončić, Dragana ; Šupak Smolčić, Vesna ; Vladilo, Ivana ; Ožanić, Doris ; Unković, Ljerka ; Bilić-Zulle, Lidija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Simpozij Lokus 2014. Knjiga sažetaka
/ - , 2014
Skup
Simpozij Lokus 2014.
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 04.04.2014. - 05.04.2014
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
analiza mokraće, sakupljanje uzorka mokraće
(urinalysis ; urine specimen collection)
Sažetak
Uvod: Preporučeni uzorak za kvalitativnu analizu mokraće je srednji mlaz prve jutarnje mokraće. Vrijeme od posljednjeg mokrenja treba biti najmanje 4 i najviše 8 sati, a uzorak se uzima nakon higijene spolovila samo običnom vodom. Standardizirani drugi jutarnji uzorak mokraće prikuplja se dva do četiri sata nakon prvog jutarnjeg, međutim nakon ograničavanja unosa tekućine večer prije uzorkovanja. Na njegov sastav mogu utjecati razni čimbenici, ali je praktičniji za ambulantne bolesnike kada nije moguće pravovremeno dostaviti i obraditi prvi jutarnji uzorak. Cilj: Istražiti postoji li razlika u rezultatima kvalitativne analize mokraće između prvog jutarnjeg i standardiziranog drugog jutarnjeg uzorka mokraće. Ispitanici i postupci: Istraživanje je provedeno u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Rijeka. U istraživanju je sudjelovalo 29 zdravih ispitanika (26 žene, 3 muškarca), medijan dobi 40 (20-59) godina. Ispitanici su potpisali informirani pristanak. Unos tekućine ograničen je na 200 mL vode najkasnije u 22:00 sata večer prije uzorkovanja pa sve do prikupljanja drugog jutarnjeg uzorka. Drugi jutarnji uzorak prikupljen je dva do četiri sata nakon prvog jutarnjeg uzorka. Mokraća je analizirana vizualnim pregledom test trake Urignost (Biognost, Zagreb) i mikroskopskim pregledom sedimenta. Uzorke je obradila ista osoba na isti način. Usporedba rezultata prvog i drugog uzorka učinjena je McNemar testom uz razinu značajnosti P<0, 05. Rezultati: Rezultati su procijenjeni prema referentim vrijednostima (HKMB). Za boju mokraće, specifičnu težinu, pH, glukozu, urobilinogen i bilirubin rezultati dvaju uzoraka su nepromijenjeni kod svih ispitanika. Nema statistički značajne razlike za leukocitnu esterazu (P=0, 125), proteine (P=0, 500), ketone (P=0, 375), nitrite (P=1, 000), eritrocite/hemoglobin (P=0, 625). Kod 8/19 ispitanika izgled mokraće je normalan (bistar) u prvom uzorku dok je u drugom uzorku lagano zamućen (P=0, 039). Mikroskopskim pregledom sedimenta nisu nađene značajne razlike između uzoraka (P=0, 070). Zaključak: Drugi uzorak mokraće može se prihvatiti za rutinsku analizu kada je prikupljen na standardizirani način uz pravilnu pripremu pacijenta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti