Naslov
Poratna književnost kao nositelj kulture sjećanja na traumu Domovinskog rata na hrvatskom istoku na primjeru odabranih književnih djela
(The Postwar Literature as a Carrier of the Culture of Remembrance related to the Homeland War Trauma in the Croatian east on the Example of the Literary Works Selected)

Autori
Huljev, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Hrvatski istok u Domovinskom ratu - iskustva, spoznaje i posljedice / Brekalo, Miljenko - Osijek : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Osijek ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kulturologiju ; Ogranak Matice hrvatske Osijek, 2014, 66-68

ISBN
978-953-7964-17-7

Skup
Prvi interdisciplinarni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Hrvatski istok u Domovinskom ratu - iskustva, spoznaje i posljedice

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 04.12.2014. - 05.12.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
kultura sjećanja, poratna književnosti, Domovinski rat, trauma, kritičko mišljenje
(culture of remembrances, postwar literature, Homeland War, trauma, critical thinking)

Sažetak
U posljednje vrijeme svjedočimo porastu poratne književnosti nastale iz pera svjedoka vremena te izravnih sudionika Domovinskoga rata, čiji su najveći obol dali Slavonija, Baranja i Srijem. Zadnjih nekoliko godina sve se više objavljuju književna autorska djela kojima cilj nije književno dostignuće već očuvanje sjećanja na proživljene traume iz Domovinskoga rata. U radu se obrađuju sljedeća odabrana djela: “Preživio sam Vukovar i Ovčaru” (2011.) Vilima Karlovića, “260 dana” (2011.) Marijana Gubine, “Na bojištu sjećanja: Davor Batrac Keks od paklenog kraja do pakla i natragˮ (2013.) Slavka Peršića te “Ovim su šorom prolazili svatiˮ (2013.) Zdravka Carevića Cara. Poveznica je u ovih autora ta što su svoje ratne traume proživjeli na hrvatskom istoku kao civili (Marijan Gubina) ili pak kao branitelji. Ova djela prevladavaju jednostranu obradu povijesti često naglašavajući i “pogled s druge straneˮ, što je u najvećem dijelu odlika Karlovićeve knjige. Promatrana književna djela nadilaze jednonacionalni pogled, a što će pak voditi kritičkom mišljenju i kritičkoj kulturi sjećanja, koja je uvijek problematičan pojam jer je sjećanje odnos prema proživljenom iskustvu pa stoga da bi i povijest bila prikazana maksimalno objektivno, potrebno je prevladati emotivan pristup ovom diskursu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA