Naslov
Stupnjevitost metonimije u mišljenju i jeziku
(Scalarity of metonymy in mind and language)

Autori
Gligorić, Igor Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku / Stolac, Diana ; Vlastelić, Anastazija - Zagreb : Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2017, 99-113

ISBN
978-953-7963-58-3

Skup
XXX. međunarodni znanstveni skup HDPL-a

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 12.05.2016. - 14.05.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
metonimija ; kategorija ; stupnjevitost ; konvencionalnost ; pomak u značenju
(metonymy ; category ; scalability ; conventionality ; shift in meaning)

Sažetak
Rad problematizira metonimiju kao kognitivni i jezični mehanizam, kao proces u mišljenju i jeziku, ali i prirodu konkretnih jezičnih oblikovanja nastalih tim procesom. Pri promišljanju o metonimiji polazi se od njezine definicije u antičkoj retorici te, uzimajući u obzir Jakobsonova vrlo suvremena i anticipatorska razmišljanja u vezi s tom pojavom, uspostavljaju se poveznice u shvaćanju metonimije unutar kognitivnolingvističke perspektive. Pritom se prvenstveno misli na svojevrsnu klasifikaciju metonimijskih pomaka Raddena i Kövecsesa (1999), pojam metonimičnosti koji spominje Barcelona (2003) te na zaključke o prototipnosti metonimijskih oblikovanja Geeraertsa i Peirsmana (2006). Cilj je provedenoga istraživanja dokazati da metonimijska oblikovanja tvore kategoriju koja je radijalna, prototipno ustrojena, stupnjevita, razlikujući pritom konkretno oblikovanje od samoga procesa. U tu je svrhu izrađen upitnik s metonimijama u minimalnim jezičnim kontekstima koji aktualiziraju ciljano značenje. Ispitanici su na skali trebali odrediti osjećaju li pomak u značenju jezične jedinice uporabljene u konkretnome kontekstu s obzirom na njezino značenje izvan konteksta. Pri izradi upitnika posebna je pozornost pridana učestalosti korištenih jezičnih jedinica te njihovoj potvrđenosti u korpusu. Nakon statističke obrade rezultati istraživanja pokazuju da se metonimijska oblikovanja mogu promatrati kao stupnjevita, radijalno i prototipno ustrojena kategorija u mišljenju i jeziku. U analizi je artikulirana povezanost između triju detektiranih obilježja: stupnja metonimičnosti, konvencionalnosti pojedinoga oblikovanja i stupnja pomaka u značenju. S tim su u vezi prepoznati kriteriji (njih pet) prema kojima se stupnjevi mogu odrediti, tj. obilježja koja utječu na spomenute stupnjeve te na (ne)primjetnost pomaka u značenju, same metonimičnosti. Svojim zaključcima rad može doprinijeti općem shvaćanju metonimije kao kognitivnoga i jezičnoga fenomena. Time se dijelom produbljuju i spoznaje o načinu funkcioniranja samoga uma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA