Naslov
Fakcija i fikcija u bugaršćici Majka Margarita
(Faction and fiction in „Mother Margarita“ bugarštica song)

Autori
Dragić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zadarski filološki dani / Božić, Rafaela ; Kuvač-Levačić, Kornelija - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2017, 199-211

ISBN
978-953-7237-530

Skup
Zadarski filološki dani

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.09.2015. - 26.09.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Juraj Baraković ; Majka Margarita ; Turci ; vila Slovinka ; Zadar.
(Juraj Baraković ; Mother Margarita ; Turks ; fairy Slovinka ; Zadar)

Sažetak
Autor je rad komponirao od dva poglavlja. U poglavlju „Bugaršćice“ govori se o toj vrsti poezije koja je zapisana samo kod Hrvata. Neki znanstvenici te pjesme pripisuju i/ili srpskoj književnosti, ali o tome do sada nema relevantnih dokaza. Te su pjesme nastajale u 15., 16. 17. i 18. stoljeću. Kapitalno djelo Jurja Barakovića je spjev u trinaest pjevanja, „Vila Slovinka“. Najveću estetsku vrijednost u tom djelu ima bugaršćica „Majka Margarita“ koju je Juraj Baraković ukomponirao u osmo pjevanje „Vile Slovinke“. „Majka Margarita“ je jedna od najljepših bugaršćica u kojoj majka Margarita na zadarskoj kapiji tuguje za sinom Ivanom i bratom Petrom koji su otišli u rat protiv Turaka. Tješila ju je vila Slovinka. Sin i brat nisu se vratili – poginuli su. Četiri stoljeća nakon nastanka toga djela dvojbe su još uvijek da li je Baraković zapisao ili napisao bugaršćicu „Majka Margarita“. Dvojba je i koliko je ta pjesma autobiografska. Sudbina Majke Margarite reprezentira četrnaest stoljetne sudbine neizbrojivih znanih i neznanih Hrvatica. Stoga je ta bugaršćica nadahnućem ne samo književnicima nego i drugim umjetnicima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA