Naslov
Uloga socijalne podrške u skrbi za djecu i mlade svjedoke ratnih zbivanja
(The role of social support in the care of children and youth - the witnesses of war events)

Autori
Brajša-Žganec, Andreja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, pregledni

Izvornik
Djeca svjedoci rata 10 godina kasnije, Sažeci izlaganja / Ajduković, Marina - Zagreb : Državni zavod na zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 2001

Skup
Djeca svjedoci rata 10 godina kasnije

Mjesto i datum
NP Plitvička jezera, Hrvatska, 25.10.2001. - 27.10.2001

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
socijalna podrška; rat; djeca
(social support; war; children)

Sažetak
Postoji niz činioca koji mogu pridonijeti kvalitetnoj psihosocijalnoj prilagodbi djece i mladih svjedoka ratnih zbivanja. Uloga socijalne podrške u tom procesu je od velike važnosti. Razmatraju se noviji pristupi konceptu socijalne podrške u odnosu na razvoj socijalne podrške, vrste i izvore socijalne podrške te ulogu osobnih karakteristika u tom transakcijskom procesu. Prikazuju se osnovni teorijski modeli djelovanja socijalne podrške na psihološku dobrobit s posebnim naglaskom na funkcije socijalne podrške u obiteljima djece i mladih svjedoka ratnih zbivanja. Provedena su istraživanja o zastupljenosti različitih vrsta socijalne podrške u djece i mladih za vrijeme i nakon rata u Hrvatskoj te povezanosti različitih vrsta socijalne podrške s intenzitetom ratnih stresnih i traumatskih iskustva i psihosocijalnom prilagodbom. Socijalna podrška djece u doba rane adolescencije može se opisati s tri vrste percipirane dostupne socijalne podrške (instrumentalna socijalna podrška, socijalna podrška pripadanja i prihvaćanja i socijalna podrška samopoštovanju). Djeca s višim intenzitetima ratnih stresnih i traumatskih događaja procjenjuju niže intenzitete instrumentalne socijalne podrške i socijalne podrške samopoštovanju od djece s nižim intenzitetima doživljenih ratnih događaja, dok su pojedine vrste socijalne podrške povezane s depresivnošću djece bez obzira na razinu stresa. Povezanost percipirane socijalne podrške i depresivnosti kod djece u doba rane adolescencije ne ovisi o intenzitetu ratnih stresnih i traumatskih događaja doživljenih u djetinjstvu. Nadalje, rezultati naših istraživanja ukazuju na mogući različit proces djelovanja socijalne podrške na psihosocijalnu prilagodbu djece i mladih u odnosu na vrste i intenzitet ratnih stresnih i traumatskih iskustva, vrijeme doživljavanja ratnih događanja i spol. Potrebno je jačati specifične tretmane i intervencijske programe za djecu i mlade svjedoke ratnih zbivanja ; intervencije na nivou obitelji kao i cijele zajednice. Ako gledamo na socijalnu podršku kao na individualni stupanj socijalne integracije, kao subjektivno iskustvo kvalitete socijalnih odnosa, kao percepciju pomoći od drugih i kao aktualno suportivno ponašanje, što su kompleksni procesi koji uključuju različite mehanizme, tada jačanje svakog od tih procesa može imati pozitivan učinak na smanjenje psihopatologije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija

POVEZANOST RADA