Pregled bibliografske jedinice broj: 882872
Promjene sadržaja organskih kiselina tijekom prosušivanja grožđa različitih sorata vinove loze (V. vinifera L.)
Promjene sadržaja organskih kiselina tijekom prosušivanja grožđa različitih sorata vinove loze (V. vinifera L.), 2015., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 882872 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Promjene sadržaja organskih kiselina tijekom prosušivanja grožđa različitih sorata vinove loze (V. vinifera L.)
(The changing of the amount of organic acids during the drying of grapes from different grape cultivars)
Autori
Grgurić, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
21.09
Godina
2015
Stranica
25
Mentor
Preiner, Darko
Ključne riječi
desertno vino Prošek, autohtone Hrvatske sorte, prosušivanje grožđa, vinska kiselina, jabučna kiselina
(Prošek dessert wine, Croatian indigenous grape varieties, drying, tartaric acid, malic acid)
Sažetak
Prošek je desertno vino koje se tradicionalno proizvodi u vinogradarskoj regiji Primorska Hrvatska. Određene sorte vinove loze tradicionalno se koriste za proizvodnju prošeka. U ovom istraživanju korištene su autohtone sorte vinove loze Maraština, Glavinuša, Plavina i Lasina. Koncentriranje sadržaja šećera osnovni je razlog prosušivanja grožđa, međutim važne su i promjene u koncentracijama organskih kiselina čiji porast nije proporcionalan porastu koncentracije šećera, već je bitno manji. S ciljem utvrđivanja prikladnosti navedenih sorata za ovu tehnologiju proizvodnje provedena su istraživanja u tri proizvodne godine (2005.-2007.). U ovom radu prikazano je kretanje sadržaja najzastupljenijih organskih kiselina u grožđu ( vinska i jabučna kiselina) tijekom prosušivanja te njihov sadržaj u moštu, kao jedan od važnih čimbenika kakvoće i organoleptičkih svojstava budućeg desertnog vina. Temeljem toga kod svih je sorata utvrđen pad vinske i jabučne kiseline tijekom prosušivanja, pri čemu je najveći prosječni pad u sadržaju vinske kiseline od 61, 3% zabilježen kod sorte Lasina ( sa 7, 48 na 2, 90 (g/l*Oe-1)*100). Dok je kod sorte Glavinuša taj pad bio najmanji i iznosio je 45.3% (sa 5, 30 na 2, 90 (g/l*Oe-1)*100). Najveći prosječni pad jabučne kiseline od 40, 6% također je utvrđen kod sorte Lasina (sa 1, 80 na 1, 09 (g/l*Oe-1)*100), a Glavinuša je imala najmanji prosječni pad jabučne kiseline od svega 11, 8% (sa 1, 07 na 0, 94 (g/l*Oe-1)*100).
Izvorni jezik
Hrvatski