Pregled bibliografske jedinice broj: 882580
Od psihodijagnostike do psihotretmana kod djece s razvojnim rizicima i/ili teškoćama – radimo li neuropsihologijsku psihoterapiju?
Od psihodijagnostike do psihotretmana kod djece s razvojnim rizicima i/ili teškoćama – radimo li neuropsihologijsku psihoterapiju? // Knjiga sažetaka 24. Godišnje konferencije hrvatskih psihologa, Opatija, 2016.
Zagreb, Hrvatska; Opatija, Hrvatska, 2016. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 882580 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od psihodijagnostike do psihotretmana kod djece s razvojnim rizicima i/ili teškoćama – radimo li neuropsihologijsku psihoterapiju?
(From psychodiagnostics to treatment in children with developmental risk and/or difficulties - do we do the neuropsychological psychotherapy)
Autori
Bilać, Snježana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Knjiga sažetaka 24. Godišnje konferencije hrvatskih psihologa, Opatija, 2016.
/ - , 2016
Skup
24. Godišnja konferencije hrvatskih psihologa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska; Opatija, Hrvatska, 09.11.2016. - 12.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
djeca s razvojnim rizicima i teškoćama, habilitacija, neuropsihologijska psihoterapija, integrativni pristup
(children with developmental risk and difficulties - habilitation - neuropsychological psychotherapy - integrative framework)
Sažetak
Neuropsihologijska psihoterapija dio je timske neurološke (re)habilitacije nakon oštećenja mozga, a kod djece i nakon izloženosti razvojnim neurološkim rizicima ili kad su ustanovljene razvojne teškoće. Prvi dio u tom procesu, koji se odnosi na ulogu kliničkog psihologa, je neuropsihologijska procjena, koja zahvaća cjelokupni psihološki profil djeteta: očuvane sposobnosti i funkcionalne teškoće, osobnost i ponašanje te uvjete razvoja i okoline. Konačni cilj procjene je konstruktivna akcija za dobrobit djeteta pa je neizostavni dio psihologijskog nalaza i mišljenja navođenje preporuka za primjerene terapijske, obrazovne i odgojne postupke. Drugi dio odnosi se na tretman u širem smislu. Nakon postavljanja terapijskih ciljeva, koji se temelje na dokazima dobivenima u dijagnostičkom procesu, razrađuje se terapijski rad na više razina: sa samim djetetom, s roditeljima i okolinom (medicinsko osoblje, odgajatelji, učitelji). Medicinsko stanje djeteta zahtjeva psihološki rad na svim razinama, čak i kad ne postoje posebna kognitivna oštećenja ili odstupanja u ponašanju. Stoga je osnovna razina rada psihoedukacija roditelja i okoline te samog djeteta (ovisno o dobi i kognitivnim sposobnostima), u svrhu bolje prilagodbe na zdravstveno stanje. Druga razina rada odnosi se na terapijski rad sa samim djetetom, ukoliko kod djeteta postoje kognitivna oštećenja (pažnja, pamćenje, izvršne funkcije) ili teškoće u ponašanju: organski uvjetovani poremećaji (npr. stereotipije ili perseveracije), reaktivni poremećaji (npr. strahovi, ispadi bijesa i sl.) te neprimjerene socijalne vještine. Treća razina zahvaća rad s roditeljima i ostalim važnim odraslim osobama, pri čemu oni mogu biti pomoćnici u provođenju terapije s djetetom, a ponekad i dodatni pacijenti (npr. neprimjereni odgojni postupci kao psihološka reakcija na nenormalnu zdravstvenu situaciju). Ovako prikazani koncept neuropsihologijske psihoterapije u radu s djecom s razvojnim rizicima i/ili teškoćama je integrativni, jer zahvaća dijete, druge važne osobe i kontekst u kojem se odvija razvoj i habilitacija djeteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Psihologija