Pregled bibliografske jedinice broj: 882180
Utjecaj hipodoncije na izgled profila lica - kefalometrijska analiza
Utjecaj hipodoncije na izgled profila lica - kefalometrijska analiza // 2. Kongres Hrvatskog ortodontskog društva / Meštrović, Senka (ur.).
Zagreb: Stomatolški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017. str. 168-168 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 882180 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj hipodoncije na izgled profila lica - kefalometrijska analiza
(Facial profile in patients with hypodontia - cephalometric analysis)
Autori
Nikolov Borić, Daša ; Kranjčević Bubica, Anita ; Radalj Miličić, Zorica ; Meštrović, Senka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
2. Kongres Hrvatskog ortodontskog društva
/ Meštrović, Senka - Zagreb : Stomatolški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017, 168-168
Skup
2. Kongres Hrvatskog ortodontskog društva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.09.2016
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kefalometrijska analiza, hipodoncija, profil lica
(cephalometric analysis, hypodontia, facial profile)
Sažetak
Cilj: Utvrditi utjecaj opsežnosti i lokalizacije hipodoncije na profil mekog tkiva, skeletne i dentalne odnose, koristeći RTG- kefalometrijsku analizu LL-kraniograma. Uzorak i postupci: U istraživanje su bila uključena 194 ispitanika (119 djevojčica i 75 dječaka), dobi od 6 do 18 godina, kojima je dijagnosticirana hipodoncija trajne denticije. Obzirom na opsežnost hipodoncije ispitanici su bili podijeljeni u tri grupe: blaga (nedostatak 1-2 zuba), umjerena (nedostatak 3-5 zuba) i opsežna hipodoncija (nedostatak 6 ili više zuba). Obzirom na lokalizaciju hipodoncije ispitanici su također podijeljeni u tri grupe: anteriorna, posteriorna i antero- posteriorna hipodoncija. Kefalometrijska analiza skeletnih i dentalnih odnosa te profila mekih tkiva je učinjena pomoću 31 angularnog i linearnog parametra. Rezultati: Kod ispitanika s blagom hipodoncijom utvrđena je veća protruzija gornjih inciziva u odnosu na preostale dvije grupe ispitanika (P < .01). Ispitanici s umjerenom hipodoncijom pokazali su veću sklonost povećanom prijeklopu u odnosu na preostale dvije grupe ispitanika ( P < .05). Kod opsežne i anteroposteriorne hipodoncije primijećena je povećana retruzija donjih inciziva ( P< .01), značajno veći interincizalni kut ( P< .01) te značajno manja udaljenost između donje usnice i E linije (P < .05), u usporedbi s preostalim grupama unutar pojedine klasifikacije. Zaključak: Rezultati ovog istraživanja su pokazali da opsežnost i lokalizacija hipodoncije imaju značajan utjecaj na kraniofacijalnu morfologiju. Ovu spoznaju bi trebalo imati na umu prilikom planiranja ortodontske terapije pacijenata s hipodoncijom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Dentalna medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Stomatološki fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus