Naslov
Doprinos traumatskih simptoma, socijalne podrške, emocionalne kompetentnosti i samopoštovanja na obrasce ponašanja u sukobima budućih odgajatelja
(Trauma symptoms, perceived social support, emotional competence and self-esteem as predictors of behavioural styles used by future nursery school teachers in social conflicts)

Autori
Vlah, N., Tatalović Vorkapić, S.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Knjiga sažetaka, ur. Prskalo, I., Cvikić, L. / - , 2016

Skup
11. međunarodna balkanska konferencija obrazovanja i znanosti

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 12.10.2016. - 14.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
emocionalna kompetentnost, odgajatelji u vrtiću, obrasci rješavanja sukoba, samopoštovanje, studenti, socijalna podrška, traumatski simptomi,
(emotional competency, preschool teachers, patterns of conflict management, selfesteem, sotial support, traumatic symptoms)

Sažetak
Za kvalitetan rad odgajatelja s djecom rane i predškolske dobi je, pored specifičnih znanja, iznimno važno usmjeriti se i na druge karakteristike za koje u okviru implicitnih kognicija možemo očekivati da će imati neposredni doprinos u konstruktivnim ponašanjima s djecom. Osnovni cilj istraživanja bio je analizirati odnos između triju obrazaca u socijalnim sukobima (suradnje, izbjegavanja i pobjeđivanja), traumatskih simptoma, socijalne podrške, emocionalne kompetentnosti i samopoštovanja budućih odgajatelja, te mogućnost predviđanja obrazaca u socijalnim sukobima temeljem navedenih varijabli. 107 studenata ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Učiteljskog fakulteta u Rijeci (M= 23 godine, 98% žene) je ispunjavalo upitnik u kojem su integrirane Skala stavova prema obrascima ponašanja u socijalnim sukobima (Vlah, 2013), Skala traumatskih simptoma (Briere i Runtz, 1989, prema Šimić i sur., 2012), Skala procjene socijalne podrške (Vaux i sur. 1986, prema Kurtović, 2013.), Upitnik emocionalnih vještina i kompetentnosti (Takšić, 1998) i Rosenbergova skala samopoštovanja (1965). Podaci su obrađeni deskriptivnom, korelacijskim i regresijskim analizama. Rezultati deskriptivnih analiza su pokazali da studenti najviše koriste obrazac suradnje u socijalnim sukobima. Studenti su pokazali najviše somatskih simptoma, te doživljaja anksioznosti i depresivnosti, a socijalna podrška je najveća od strane obitelji. Emocionalno su najkompetentniji na području izražavanja i razumijevanja emocija, te su veću razinu procjene samopoštovanja pokazali u odnosu na druge nego u odnosu na samoga sebe. Korelacijske analize su pokazale značajne povezanosti sva tri obrasca u socijalnim sukobima s ostalim istraživačkim varijablama. Regresijske su analize pokazale da će stariji studenti i oni koji su kompetentniji u izražavaju i razumijevanju emocija te imaju veće samopoštovanje u odnosu na samoga sebe značajno više biti usmjereni prema korištenju obrasca suradnje. Obrazac izbjegavanja se najefikasnije predviđa temeljem prisutnih somatskih simptoma kod studenata, a obrazac pobjeđivanja višom razina prisutnih traumatskih simptoma kod studenata. Premda je uzorak prigodan, utvrđeni rezultati potvrđuju pretpostavke i impliciraju na značaj osobnog rasta i razvoja studenata tijekom studiranja u smislu jačanja njihovog samopoštovanja, emocionalne kompetentnosti i socijalne podrške, te ublažavanja traumatskih simptoma, čime se posredno utječe na jačanje primjene suradnje u socijalnim sukobima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA