Pregled bibliografske jedinice broj: 881873
Jezične značajke hrvatskih rukopisa pisanih glagoljicom koji se odnose na riječki augustinski samostan
Jezične značajke hrvatskih rukopisa pisanih glagoljicom koji se odnose na riječki augustinski samostan // Sedam stoljeća augustinskog samostana u Rijeci
Rijeka, Hrvatska, 2015. str. - (ostalo, podatak o recenziji nije dostupan, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 881873 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezične značajke hrvatskih rukopisa pisanih
glagoljicom koji se odnose na riječki augustinski
samostan
(Language features of Croatian manuscripts written
in Glagolitic script which refer to the Rijeka
Augustinian monastery)
Autori
Vranić, Silvana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Sedam stoljeća augustinskog samostana u Rijeci
/ - , 2015
Skup
Sedam stoljeća augustinskoga samostana u Rijeci
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 22.10.2015. - 24.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
augustinci, Rijeka, povijesna dijalektologija, čakavska književna stilizacija, čakavski ekavski dijalekt, sjeveroistočni istarski poddijalekt
(The Rijeka Augustinian monastery, historical dialectology, Stylization of the Chakavian literary language, Čakavian ekavian dialect, The North-eastern Istrian sub-dialect)
Sažetak
U radu se analiziraju jezične značajke dvaju tekstova pisanih glagoljicom koji se odnose na augustinski samostan u Rijeci, sadržanih i u knjizi Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu Darka Dekovića. Riječ je o prijevodima na hrvatski iz 16. st. dvaju administrativno-pravnih tekstova: Isprave Reimberta III. Walseea iz 1429. i Isprave cara Ferdinanda I. iz 1528. Cilj je rada na temelju usporedne analize jezičnih slojeva navedenih tekstova i podataka prikupljenih za dosadašnjih dijakronijskih i sinkronijskih istraživanja govora Rijeke i okolnih punktova pokušati pobliže atribuirati spomenute tekstove s obzirom na pripadnost određenomu čakavskomu arealu i idiomu. Pritom valja uzeti u obzir činjenicu da mnogi tadašnji tekstovi uz utjecaj nasljeđa hrvatske crkvenoslavenske tradicije odražavaju književnu stilizaciju i da nisu uvijek pogodni za dijakronijski pristup pojedinomu organskomu idiomu, ali, jednako tako, i da zbog evidentnosti značajki pojedinoga idioma pružaju mogućnost iščitavanja autorskih odmaka od tadašnje norme. Na temelju takvih značajki ipak se može zaključiti o utjecaju kojega od sjeveroistočnih istarskih idioma u prigrađu negdašnjega grada Reke na korpus istraživanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
