Naslov
Odredbe o gradnji i oblikovanju crkava na području Vojne krajine u Hrvatskoj u kontekstu „državnog arhitektonskog identiteta ”Habsburške monarhije
(Decrees on the Building and Design of Churches on the Military Frontier in Croatia in the Context of the “National Architectural Identity” of the Habsburg Monarchy)

Autori
Botica, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Arhitektura in politika, Arhitekturna zgodovina 3: Zbornik povzetkov znanstvenega simpozija / Novak-Klemenčič, Renata - Ljubljana : Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, 2016, 35-46

ISBN
978-961-237-919-3

Skup
Arhitektura in politika, Arhitekturna zgodovina 3

Mjesto i datum
Ljubljana, Slovenija, 28.11.2014. - 29.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
sakralna arhitektura, Hofbauamt, Normpläne, Vojna krajina, arhitektonski identitet
(sacral architecture, Hofbauamt, Normpläne, Military Frontier, Architectural Identity,)

Sažetak
Sakralna arhitektura kraja 18. i početka 19. stoljeća, posebno na području pod vojnom upravom, oblikuje se prema preciznim planovima i odredbama koje još krajem 18. stoljeća nastaju u središnjem uredu za graditeljstvo u Habsburškoj monarhiji, bečkom Hofbauamtu, odnosno od 1783. Generalhofbaudirektion. Odredbe središnjeg ureda za graditeljstvo u slavonskoj Vojnoj krajini provodi Slavonische Gränitz-Bau Direction, koja je do 1783. imala sjedište u Osijeku, a zatim u Petrovaradinu. Na primjerima planova za tipske crkve i župne dvorove na području slavonske Vojne krajine, koji se čuvaju u Zbirci planova Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, nastalih u razdoblju od 1808. do 1828., prikazane su karakteristike sakralne arhitekture razdoblja, koja se oblikuje prema načelima utvrđenima još u razdoblju jozefinizma, mora biti oblikovanjem svedena na „nužno, korisno i svrhovito“ kako stoji u carskom dekretu iz 1785. Krajnje jednostavna u oblikovanju i gotovo lišena dekoracija, ova rješenja oslanjaju se na pojednostavljene tipove barokne sakralne arhitekture, koji su u primjeni od polovice 18. stoljeća. Tih uputa posebno su se pridržavali na područjima pod vojnom upravom, svaki plan morao je biti odobren a kriteriji za njihovu primjenu precizno su određeni brojem stanovnika naselja u kojemu se crkva podiže, vodeći se utilitarnošću kao idejom vodiljom razdoblja. Tako na temelju tzv. Normpläne nastalih u bečkom uredu, a provučeno kroz hijerarhijsku strukturu sustava donošenja odluka i odobravanja planova, nastaje katalog rješenja mogućih rješenja koja ispunjaju potrebe stanovništva, a oblikovanjem ujedno i slijede smjernice koje postavlja središnje tijelo za graditeljstvo. Sakralna arhitektura normiranjem i izradom tipskih postaje bitan čimbenik u stvaranju ujednačenog arhitektonskog stila Habsburške monarhije - gradnja novih crkava slijedi ista pravila i u Galiciji i Banatu, i slavonskoj Vojnoj krajini – te tako postaje bitan faktor u oblikovanju „državnog arhitektonskog identiteta“.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA