Naslov
Između Ivana Kukuljevića Sakcinskoga i Gjure Szabe — zaštita spomenika u kontinentalnoj Hrvatskoj od početka 1860-ih do 1910. godine
(Between Ivan Kukuljević Sakcinski and Gjuro Szabo - Monument Protection in Continental Croatia 1860 - 1910)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Gjuro Szabo : 1875.-1943. : zbornika radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti / Špikić, Marko - Zagreb : Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2018, 11-37

ISBN
978-953-6089-44-4

Skup
Znanstveno-stručni skup Hrvatski povjesničari umjetnosti: Gjuro Szabo (1875. – 1943.)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.10.2015. - 16.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Gjuro Szabo ; Franz Ferdinand ; Ivan Kukuljević Sakcinski ; Iso Kršnjavi ; Josip Juraj Strossmayer ; Josip Brunšmid ; zaštita spomenika ; Središnje povjerenstvo za proučavanje i održavanje starinskih građevina ; Zemaljsko povjerenstvo za čuvanje umjetnih i historičkih spomenika
(Gjuro Szabo ; Franz Ferdinand ; Ivan Kukuljević Sakcinski ; Iso Kršnjavi ; Josip Juraj Strossmayer ; Josip Brunšmid ; Monument Protection ; Historicism ; Central-Commission für Erforschung und Erhaltung der Baudenkmale)

Sažetak
U kontinentalnoj Hrvatskoj (Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji te Vojnoj Krajini) u 19. i početkom 20. stoljeća dva su razdoblja obilježena institucionalnom i koliko toliko sustavnom brigom za zaštitu spomenika: 1850-e i početak 1860-ih kada je ovo područje stajalo pod nadleštvom Središnjeg povjerenstva za zaštitu i proučavanje spomenika graditeljstva iz Beča, te razdoblje nakon 1910. godine i utemeljenja Zemaljskog povjerenstva za čuvanje umjetnih i historičkih spomenika u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. U ovome tekstu istražuje se sustav zaštite spomenika u tom dijelu Hrvatske, ponajprije zakonodavni i institucijski okvir, u pet desetljeća od obnove ustavnosti u Habsburškoj Monarhiji 1860-ih, te ubrzo potom sklapanja Austro-ugarske (1867.) i Hrvatsko-ugarske (1868.) nagodbe do 1910. godine. Tijekom 1860-ih bečko Središnje povjerenstvo na čelu s Alexanderom von Helfertom bezuspješno je pokušalo vratiti nadležnost nad spomenicima u Hrvatskoj. Nakon 1868. brigu o spomenicima, iako ne sustavnu, preuzima Društvo za poviestnicu i starine Jugoslavenah na čelu s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim, koji je od 1850-ih zapravo imao ulogu glavnog konzervatora za Hrvatsku i Slavoniju. Sa strane vlade zahvate na nepokretnim spomenicima nadzire Gradjevni odsjek Unutarnjeg odjela, a o pokretnim se spomenicima brinuo Odjel za bogoštovlje i nastavu. Nakon dolaska na čelo Odjela za bogoštovlje i nastavu Ise Kršnjavoga 1891. ova institucija preuzima nadzor i nad zaštitom nepokretnih spomenika, te 1895. izdaje uredbu o čuvanju „svih spomenika arheologičke vriednosti”. Nadzor obavlja najčešće Arheološki odjel Narodnog muzeja na čelu s Josipom Brunšmidom koji od 1898. pokušava uvjeriti vladu u potrebu stvaranja posebne institucije za zaštitu spomenika, nalik bečkom Središnjem povjerenstvu. Zemaljsko povjerenstvo osnovano je konačno 1910. na intervenciju nadvojvode i prestolonasljednika Franje Ferdinanda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA