Naslov
Virus krpeljnog meningoencefalitisa u krpelja odvojenih s lisica
(Tick borne encephalitis virus in ticks derived from red foxes)

Autori
Lorena Jemeršića, Danko Dežđeka, Tomislav Kerosa, Jelena Prpića, Dragan Brnića, Zdravko Janickib, Besi Roića, Alen Slavicab, Dean Konjevićb, Relja Becka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka/Book of abstracts / Tatjana Vilibić-Čavlek, Bernard Kaić, Ljubo Barbić - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 2017, 28-28

ISBN
978-953-7031-62-6

Skup
''Jedno zdravlje'': Dijagnostika i praćenje Zika i drugih emergentnih arbovirusnih infekcija u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.03.2017. - 24.03.2017

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
virus krpeljnog meningoencefalitisa, lisice, jeleni, metode molekularne metodologije
(tick borne encephalitis virus, foxes, rain deer, molecular methods)

Sažetak
Krpeljni meningoencephalitis (KME) je rastući javno zdravstveni problem u središnjoj i sjevernoj Europi. Uzročnik infekcije je RNK virus iz porodice Flaviviridae, roda Flavivirus. Danas je poznato 12 vrsta krpeljno prenosivih flavivirusa iz skupine uzročnika meningoencefalitisa. Na temelju domaćina, podijeljeni su na viruse koji inficiraju sisavce i izolate izdvojene iz morskih ptica. Premda se KME sezonski javlja u Republici Hrvatskoj (RH) te svaki slučaj podliježe prijavi svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, primjetan je nedostatak podataka vezanih za identifikaciju mogućih vektora, njihovu rasprostranjenost, kao i prevalenciju uzročnika KME u vektorima i životinjama na području RH. Na području Europe, glavni prijenosnik virusa KME je krpelj Ixodes ricinus koji može invadirati preko 300 različitih vrsta životinja, ali i ljude. Pri tom virus može biti prenošen s krpelja na krpelj transtadijalno, transovarijalno i zajedničkim bliskim hranjenjem inficiranih i primljivih krpelja na istom domaćinu. U ljudi su zabilježeni slučajevi infekcije i putem konzumacije nepasteriziranog kontaminiranog mlijeka. U RH postoji ograničen broj pisanih uradaka o prevalenciji i pojavnosti KME u životinja. Stoga smo s ciljem boljeg epidemiološkog uvida u širenje KME identificirali i utvrdili prevalenciju virusa KME u 371 krpelju (1.6%) skinutima s lešina 40 lisica (Vulpes vulpes) izlovljenih u endemskim područjima sjeverne Hrvatske, te stekli bolji uvid o ulozi divljih papkara, poglavito jelena običnog (Cervus elaphus) u održavanju virusa KME u prirodnom ciklusu. U istraživanju smo identificirali pet vrsta krpelja (Ixodes ricinus, Ixodes hexagonus, Haemaphysalis punctata, Dermacentor reticulates i Rhipicephalus sanguineus), ali virus smo izdvojili jedino iz odraslih oblika dobro nasisanih krpelja vrsta I. ricinus i I. hexagonus. Nadalje, virus smo dokazali i u slezenama dvaju od 182 pretražena jelena obična (1.1%). Izolati virusa izdvojeni na području Hrvatske su na temelju nukleotidne i aminokiselinske podudarnosti svrstani u dva klastera Europske podskupine virusa što ukazuje na unos i paralelno širenje dvaju genetskih podtipova virusa. Naši rezultati ukazuju na potrebu za prepoznavanjem životinjskih rezervoara KME infekcije u RH te za daljnjom genetskom tipizacijom izolata kako bi utvrdili mogući međuvrsni prijenos virusa. Divlje životinje mogle bi predstavljati idealan sentinel za prepoznavanje endemičnih područja u RH i analizu rizika daljnje pojave i širenja infekcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA