Naslov
Slavonska šuma u djelima Huga Conrada von Hötzendorfa i Adolfa Waldingera
(Slavonian forest in the paintings of Hugo Conrad von Hötzendorf and Adolf Waldinger)

Autori
Najcer Sabljak, Jasminka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

ISBN
978-953-8102-11-0

Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Slavonske šume kroz povijest"

Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 01.10.2015. - 02.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Slavonska šuma, Hugo Conrad von Hötzendorf, Adolf Waldinger
(The Slavonian forest, Hugo Conrad von Hötzendorf, Adolf Waldinger)

Sažetak
Šuma je tijekom stoljeća, a ponajviše tijekom 19. stoljeća, bila neiscrpno vrelo mnogih umjetničkih i književnih djela, fascinirala je umjetnike svojom bujnošću, snagom i jačinom prirodnih elemenata. Osobito mjesto šuma zauzima u opusima slavonskih umjetnika i književnika, jer je ovo područje bilo sve do 19. stoljeća prekriveno teško prohodnom šumom, koja je predstavljala strah i nepoznanicu, no bila i stvaralački izazov avanturističkom duhu. Sredinom 19. stoljeća formirani su slikarski pravci romantizam i realizam, u kojima eskapizam od društvenih normi i ustaljenih tema predstavlja izazov umjetnicima. Šuma kao samostalna i zasebna cjelina unutar pejsažnog slikarstva postala je preokupacija u razdoblju romantizma, koji panteističkoj snazi i moći šumskog raslinja i prirode podređuje čovjeka, pokazujući njegovu nemoć pred prirodnim datostima. Za razliku od romantičara, realističari su do krajnje minucioznosti razradili šumske motive, baveći se ne samo raslinjem, već i detaljima krošnje i grana, promatrajući i istražujući botaničkom točnošću svaki djelić prirode. Upravo ova dva pristupa u slikanju šume, odnosno pejsaža, vidljiva su i u opusima najznačajnijih slavonskih, ali i hrvatskih pejsažista – prvaka osječke crtačke škole Huga Conrada von Hötzendorfa i Adolfa Waldingera. Već i mnogi naslovi djela (Šuma, Slavonska šuma, Šumski krajolik, U mladoj bregovitoj šumi, Unutrašnjost šume, Kućica u šumi, Šumski put u planini, Slavonski hrastik, Stari hrast, Suhi hrastovi, Studije hrasta ili drveća, Jasen, Studija panjeva, Crtež starog hrasta s lišćem) govore nam o važnosti šumskih motiva u opusima ovih umjetnika. Hugo Conrad von Hötzendorf i Adolf Waldinger svojim su radovima dosegli vrhunac pejzažnog slikarstva 19. stoljeća te postali nezaobilazan i važan segment nacionalne povijesti umjetnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA