Pregled bibliografske jedinice broj: 880362
Arhitektura zagrebačkog središnjeg groblja Mirogoja, između Italije i Srednje Europe
Arhitektura zagrebačkog središnjeg groblja Mirogoja, između Italije i Srednje Europe // Čovjek i smrt. Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup / Markešić, Ivan (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Hrvatsko katoličko sveučilište ; Udruga posmrtna pripomoć, 2017. str. 429-459
CROSBI ID: 880362 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arhitektura zagrebačkog središnjeg groblja
Mirogoja, između Italije i Srednje Europe
(The Architecture of the Central Zagreb Mirogoj
Cemetery: Between Italy and Central Europe)
Autori
Damjanović, Dragan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Čovjek i smrt. Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup
Urednik/ci
Markešić, Ivan
Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Hrvatsko katoličko sveučilište ; Udruga posmrtna pripomoć
Grad
Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
429-459
ISBN
978-953-7964-55-9
Ključne riječi
Zagreb, groblje Mirogoj, Rupert Melkus, Herman Bollé, Camposanto, Genova, Verona, Vicenza, Beč, Prag, Budimpešta, Pariz, historicizam, neorenesansa, 19. stoljeće,
(Zagreb, Mirogoj Cemetery, Rupert Melkus, Herman Bollé, Camposanto, Genova, Verona, Vicenza, Beč, Prag, Budimpešta, Pariz, Historicism, Renaissance Revival, 19th Century,)
Sažetak
Zagrebačko groblje Mirogoj ubraja se u najmonumentalnije primjere europskih grobljanskih kompleksa 19. stoljeća. Arkade sagrađene uz zapadnu i dijelom sjevernu granicu groblja svojom veličinom i arhitektonskim rješenjem nemaju paralele u onodobnoj srednjoeuropskoj arhitekturi, iako je Zagreb u vrijeme kada su se počele graditi (1879.) bio neusporedivo manji grad od Beča, Budimpešte ili Praga, glavnih metropola Austro-ugarske Monarhije. U ovome tekstu analizirat će se prvi projekti za arkade i druge građevine na Mirogoju nastali 1870-ih, te realizirano rješenje arhitekta Hermana Bolléa, a s ciljem ukazivanja na moguće glavne uzore za arhitektonski koncept zagrebačkih arkada. S jedne strane ukazat će se na utjecaje talijanskih arhitektonskih groblja 19. stoljeća (Verona, Vicenza, Trst, Bologna, Genova, Siena i druga), a s druge srednjoeuropskih groblja s arkadama ili galerijama koje se pod utjecajem iz Italije počinju javljati od drugog desetljeća 19. stoljeća, no ubrzo poprimaju posebna arhitektonska obilježja. Pokazat će se u konačnici kako svojim osnovnim prostornim ustrojstvom mirogojski kompleks slijedi ponajprije srednjoeuropske uzore – primjer je kombiniranja arhitektonskog i parkovnog tipa groblja, pa će se ukratko obraditi i pitanje urbanističkog osmišljavanja otvorenog dijela groblja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-UIP-2013-11-4153 - Hrvatska i Srednja Europa: umjetnost i politika u razdoblju moderne (1780.-1945.) (CroCE-ArtPolitics) (Damjanović, Dragan, HRZZ ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Dragan Damjanović
(autor)