Naslov
Marko Medved, "Riječka crkva u razdoblju fašizma. Nastanak biskupije i prvi talijanski upravitelji ", Zagreb 2015., 751 str.
(Marko Medved, "The Church of Rijeka in the Period of Fascism. The Foundation of Bishopric and the First Italian Administrators", Zagreb 2015., 751 pag.)

Autori
Bertoša, Slaven

Izvornik
Histria (1848-1183) Sv. 6. (2016); 283-295

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
Rijeka, crkva, fašizam
(Rijeka, church, fascism)

Sažetak
Kao 46. svezak biblioteke Analecta Croatica Christiana, u izdanju Kršćanske sadašnjosti, Riječke nadbiskupije i Državnog arhiva u Pazinu, tiskana je proširena i nadopunjena doktorska disertacija dr. sc. Marka Medveda (1974.), docenta na Katedri crkvene povijesti Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Teologije u Rijeci, obranjena 2007. na Fakultetu crkvene povijesti i crkvenih dobara Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu pod naslovom „Chiesa cattolica a Fiume (1920-1938): amministratori apostolici e vescovi di una diocesi plurinazionale in epoca fascista“. Koristeći se arhivskih gradivom različite provenijencije, ali poglavito iz pismohrane Riječke nadbiskupije, autor je uobličio opsežnu monografiju koja vrlo detaljno opisuje i obrazlaže glavna pitanja riječke crkvene povijesti u navedenom razdoblju. U Uvodnoj je riječi istaknuo činjenicu da je središnji događaj crkvene povijesti Rijeke u razdoblju između dva svjetska rata svakako osnivanje samostalne biskupije, čime je ostvarena višestoljetna želja Riječana da svoj grad uzdignu na stupanj biskupijskog središta. U knjizi se obrađuje crkvena povijest Rijeke u tadašnjim granicama grada, dakle, dio zapadno od Rječine, jer se širenje toponima Rijeke na istočnu stranu, na Trsat i Sušak, dogodilo tek nakon Drugog svjetskog rata, spajanjem do tada odvojenih gradova. Riječka biskupija osnovana je u doba fašizma, što je svakako utjecalo na djelovanje njezinih upravitelja i cjelokupan život katoličke zajednice. Crkvena situacija u Rijeci u tom je razdoblju bila slična onoj u obližnjim višenacionalnim biskupijama (Porečkoj i Puljskoj, Tršćanskoj i Koparskoj, Krčkoj, Goričkoj i Zadarskoj), a obilježava je neprijateljska režimska politika prema Hrvatima i Slovencima. Zbog državnog i političkog razvoja prilika nakon Drugog svjetskog rata, ta je stranica naše relativno recentne povijesti još uvijek nedovoljno poznata, pa je rasvijetljena upravo u ovoj knjizi. U rijetkim slučajevima kada se o njoj pisalo, riječka se crkvena situacija spominjala u vezi s osobama koje su vršile službu crkvenih upravitelja, ali interes historiografa nikad, sve do ove knjige, nije bio izravno usmjeren na proučavanje života riječke Crkve. Na kraju knjige autor dr. sc. Marko Medved ističe zaključna razmatranja o svim temama koje je obradio. Pritom citira izvadak iz govora današnjeg riječkog nadbiskupa mons. dr. Ivana Devčića papi Ivanu Pavlu II. u Rijeci iz 2003., naglašavajući da je to „grad koji su vjekovima zajedno s Hrvatima izgrađivali i uljepšavali pripadnici drugih naroda, napose Talijani i Mađari“ i u čijoj su prošlosti „razdoblja istinskog suživota neusporedivo dublja i duža od onih koja su obilježili nesporazumi i neprijateljstva“. Knjiga doc. dr. sc. Marka Medveda čitateljima daje sveobuhvatan pogled crkvene povijesti Rijeke tijekom talijanske uprave, a uz podacima vrlo bogat sadržajni dio krase je i mnogobrojni slikovni prilozi koji skladno nadopunjuju tekst. Opremljena je i kraćim sažecima na engleskom i talijanskom jeziku, popisom izvora i literature, indeksom osoba i mjesta, dočim se kratka bilješka o piscu nalazi na stražnjim koricama. Monografija predstavlja nov i vrlo značajan doprinos – prije svega poznavanju riječke crkvene prošlosti u razdoblju fašizma, ali i hrvatskoj historiografiji uopće, jer donosi niz novih, do sada potpuno nepoznatih ili slabije poznatih podataka koje je otkrio, istražio i znalački i kvalitetno interpretirao upravo autor ove knjige.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA