Naslov
Demografska povijest Paga: Josip Celić, "Stanovništvo grada Paga za francuske uprave po anagrafu iz 1810.", Pag 2016., 174 str.
(Demographic History of Pag: Josip Celić, "Population of the Town of Pag during the French Government According to the Anagraph from 1810", Pag 2016., 174 pag.)

Autori
Bertoša, Slaven

Izvornik
Zadarska smotra : časopis za kulturu, znanost i umjetnost (1330-4577) God. LXVI. (2016), Br. 1-2; 319-321

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, osvrt, stručni

Ključne riječi
Pag, francuska uprava, XIX. stoljeće
(Pag, french government, XIXth century)

Sažetak
Demografske su teme već više desetljeća predmet proučavanja sve većeg broja hrvatskih povjesničara, pa se pojedini dijelovi naše domovine (posebice Istra i dubrovačko područje) mogu pohvaliti zaista impresivnim studijama koje po kvaliteti i opsegu istraživanja nimalo ne zaostaju za onim inozemnim. U tom kontekstu valja zamijetiti i knjigu dr. sc. Josipa Celića o stanovništvu grada Paga za francuske uprave po anagrafu iz 1810. Raspravljajući o osnovnim karakteristikama ove monografije, potrebno je istaknuti da je polazište autorovog istraživanja i analize doista prvorazredan povijesni izvor: popis stanovništva grada Paga sastavljen 31. svibnja 1810. za potrebe Paške crkve prilikom vizitacije koju je obavio tadašnji zadarski nadbiskup Giuseppe Gregorio Scotti (Kaštel Stari, 1732. – Zadar, 1817.). No, budući da su francuske vlasti sveobuhvatno popisivale stanovništvo na cijelom području koje su zauzele, nesumnjivo se koristio i za vojne potrebe, s ciljem dobivanja točnoga uvida u broj žitelja i njihovih dobara. Jezik upisa je talijanski, a pismo latinica. Anagraf je do sada bio nepoznat ili zanemaren, pa je hvale vrijedan autorov doprinos da ga je na ovaj način predstavio javnosti. Dokument pokazuje da je u gradu Pagu tada živjelo 2.184 stanovnika. U teritorijalnom ustroju francuske vlasti Pag se nalazio u Zadarskom distriktu i bio je tada jedini grad na otoku. Gradsku je općinu imao još od srednjega vijeka, imao je statut i gradske povlastice, društvenu i stalešku strukturu žiteljstva. Bio je grad s izgrađenim municipalitetom, ali bez civiteta jer nije imao zasebnog biskupa. Ovaj popis paškog stanovništva iz 1810. nedvojbeno potvrđuje njegovu hrvatsku nacionalnu i katoličku vjersku starinu. Bitno je također naglasiti činjenicu da knjiga predstavlja prvo sustavno istraživanje i prvu monografiju o navedenoj problematici, koja donosi niz novih podataka koje je marljivim višegodišnjim radom na raznovrsnim arhivskim vrelima otkrio i zabilježio upravo autor ove knjige. Podatke izvučene iz arhivske građe primjereno je uklopio u povijesni kontekst, pa je knjiga vrlo važan doprinos poznavanju društveno-demografske povijesti Paga i njegovih žitelja. Svojim korisnim i kritičkim pristupom, dr. sc. Josip Celić proširuje postojeće spoznaje i znalački ih uklapa u suvremeni kontekst paške povijesti i kulture, čime daje nov i iznimno vrijedan znanstveni i stručni doprinos regionalnoj i nacionalnoj historiografiji, ali i svima onima koje zanima paško kulturno-povijesno nasljeđe i njegovo čuvanje za buduća pokoljenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA