Naslov
Komunalne institucije srednjovjekovnog Kotora
(Communal institutions of the medieval Kotor)

Autori
Janeković Römer, Zdenka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Isprepleteni identiteti: Kotor, Dubrovnik i njihovo zaleđe u višestoljetnoj perspektivi

Mjesto i datum
Kotor, Crna Gora, 21.04.2017. - 22.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
srednji vijek, Kotor, gradska komuna, institucije
(Middle Ages, Kotor, city commune, institutions)

Sažetak
Temeljem rimskog pravnog i municipalnog nasljeđa, u bizantskom razdoblju počela se oblikovati komunalna uprava u dalmatinskim gradovima – upravo je to jedan od važnih dokaza kontinuiteta. Unatoč pokušajima bizantskih vlasti da osnivanjem arhontije i teme ujedine pokrajinu, administrativne i druge veze među dalmatinskim gradovima su slabile su pa su se oni razvijali zasebno. Podaci o Kotoru poznati su od kraja 8. stoljeća i to oni vezani uz crkveni život, to jest za biskupiju. Jak utjecaj Crkve i dalje je ostao jedna od osobitosti kotorske komunalne uprave. Paralelno s crkvenom organizacijom i u sprezi s njom razvijalo se laičko društvo i njegove institucije. Tijekom srednjeg vijeka u Kotoru se izmijenilo pet vladavina – od 1186. do. 1371. gradom vlada Raško Kraljevstvo, potom Ugarsko-hrvatsko Kraljevstvo do 1384., Bosansko Kraljevstvo do 1390. i razdoblje samostalnosti, od 1391. do 1420. godine. No ne može se reći da je razdoblje u kojem Kotor nije priznavao nijednu višu vlast, tempus Catharinorum, bilo jedino razdoblje samostalnosti. Pojmovi samostalnosti, nezavisnosti ili samouprave u komunalnom društvu ne podrazumijevaju apsolut slobode nego relativnu autonomiju u mreži međuovisnosti. Drugim riječima, priznavanje neke više vlasti ne znači da komuna nije imala određen stupanj samostalnosti. Ona se očitovala u nezavisnom zakonodavstvu, jurisdikciji, u mogućnosti definiranja vlastitog političkog sustava i institucija vlasti. Grad je donosio svoje zakone i održavao svoje institucije. Sam statut ne očituje nikakve bitne institucionalne promjene kroz sva razdoblja srednjeg vijeka. Sudeći prema pohvali proemija statuta precima koji su dugo vrijeme brinuli o razvoju grada prema starim običajima i ostali neokrnjeni i sačuvani, može se zaključiti da su čitavo komunalno razdoblje smatrali razdobljem samouprave. To nisu samo prazne riječi, jer Kotor je doista kroz čitav srednji vijek, donosio svoje zakone, vladao po njima te razvijao svoj plemićki stalež i institucije komunalne vlasti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA