Pregled bibliografske jedinice broj: 879401
Zajedništvo života franjevaca trećoredaca iz samostana Sv. Jeronima i stanovnika Martinšćice na Cresu (1578. – 1618.)
Zajedništvo života franjevaca trećoredaca iz samostana Sv. Jeronima i stanovnika Martinšćice na Cresu (1578. – 1618.) // Radovi (Zavod za hrvatsku povijest), 48 (2017), 1; 89-102 doi:10.17234/RadoviZHP.48.4 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 879401 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zajedništvo života franjevaca trećoredaca iz samostana Sv. Jeronima i stanovnika Martinšćice na Cresu (1578. – 1618.)
(The Communion of the Life of Franciscan Tertiaries from the Monastery of St. Jerome and the Inhabitants of Martinšćica on the Island of Cres (1578 – 1618))
Autori
Janeković Römer, Zdenka
Izvornik
Radovi (Zavod za hrvatsku povijest) (0353-295X) 48
(2017), 1;
89-102
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
franjevci trećoreci, glagoljaštvo, svakodnevni život, povijest otoka Cresa
(Franciscan friars of the Third Order Regular, Glagolitism, everyday life, history of the island of Cres)
Sažetak
Jedan od triju trećoredskih samostana na Cresu, Sveti Jeronim u Martinšćici, utemeljen je oporukama creske vlastelinke Urse de Colombis i njezina muža Blaža, koji su trećorecima poklonili uvalu u blizini crkve Sv. Martina i posjede u Tihoj (Martinšćici). Gradnja je dovršena oko 1520. godine, a crkva je posvećena 1525. O životu u ovom samostanu od kraja 16. stoljeća svjedoče sačuvane knjige „datja i prijatja“, u rasponu od 1578. do 1920. godine, kada je samostan potpao pod talijansku upravu. U ovom radu korištene su knjige iz razdoblja od 1578. do 1618., koje je objavio fra Anđelko Badurina. Bilješke o prihodima i rashodima otkrivaju mnogo o redovničkoj zajednici u samostanu sv. Jeronima, drugim trećoredskim samostanima i ljudima s Cresa koji su živjeli zajedno s franjevcima trećorecima. Braća iz samostana Sv. Jeronima živjela su u zajedništvu sa stanovnicima Martinšćice, u svakodnevnom vidu međusobne pomoći i duhovne skrbi redovnika nad vjernicima. Svojom specifičnom evangelizacijom, utemeljenom na vrijednostima siromaštva, pokajanja i života s ljudima, usadili su se među puk, rasli zajedno s njime, poučavali ga i postajali dijelom pučke kulture. Činili su to kroz narodu blisku glagoljašku kulturu koja, kao posebnost hrvatskog identiteta, svojom iznimnom vrijednošću obogaćuje i europsku kulturu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2013-11-5106 - Transformacije kolektivnih i individualnih identiteta u Dubrovačkoj Republici od kasnog srednjeg vijeka do 19. stoljeća (COLINDA) (Vekarić, Nenad, HRZZ - 2013-11) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Zdenka Janeković-Römer
(autor)
