Naslov
Paleookolišna rekonstrukcija slivova Karinskoga mora, Novigradskoga mora i Velebitskoga kanala tijekom holocena
(Holocene palaeo-environmental reconstruction of the Karin sea, Novigrad sea and Velebit channel catchments)

Autori
Hasan, Ozren

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.03

Godina
2017

Stranica
564

Mentor
Durn, Goran

Neposredni voditelj
Slobodan Miko

Ključne riječi
holocen, paleookolišna rekonstrukcija, izdizanje relativne morske razive, marinski sedimenti, deforestacija, antropogeni utjecaj
(Holocene, palaeo-environment reconstruction, relative sea level rise, marine sediments, deforestation, antropogenic infuence)

Sažetak
Istraživano područje obuhvaća četiri sliva na području Ravnih kotara i Bukovice, a vodotoci utječu u Karinsko more, Novigradsko more ili Velebitski kanal. Na četiri lokacije prikupljene su neporemećene jezgre nekonsolidiranih morskih sedimenata pomoću plutajuće platforme s tornjem, vitlima i klipnim korerom, a u pripadajućim slivovima petnaest kopnenih jezgara ili profila. Navedeno područje istraženo je podmorskim geofizičkim metodama. Uzorci su analizirani geokemijskim, mineraloškim, magnetometrijskim, spektrofotometrijskim, granulometrijskim i paleontološkim metodama. Starost sedimenata je utvrđena radiometrijskim metodama pomoću izotopa 14C i 137Cs. Istraživanje je omogućilo rekonstrukciju paleookolišnih uvjeta, određivanje izdizanja morske razine i utvrđivanje potencijalnih izvorišnih materijala iz sliva tijekom holocena. Početkom holocena na području današnjeg Novigradskog i Karinskog mora egzistirao je niz riječnih kanala koji su tekli po pleistocenskim klastitima. Terigeni brakični sedimenti zapunjavali su veće depresije i nepravilne erozijske forme klastita. U tri morske jezgre (KAR-A, NOV-3 i MOD-A) nabušeni su obalni ili kopneni sedimenti, prema kojima je moguće utvrditi relativno izdizanje morske razine tijekom ranog holocena. Marinski okoliš utvrđen je u Novigradskom moru od 10.750 BP, na području uvale Modrič od 10.210 BP, a najkasnije u Karinskom moru od 9.870 godina. Nakon prodora mora u današnje područje Novigradskoga i Karinskoga mora započinje faza brakičnih uvjeta sličnih onima u današnjim krškim jezerima. Daljim izdizanjem relativne razine mora započinje taloženje morskog sedimenta koji se taloži do danas. Povećani donos materijala u posljednjih 1.900 g. uzrokovan deforestacijom koja omogućuje eroziju tla i njegovo odnošenje u taložni bazen. Maksimumi erozije u slivovima su bili u razdoblju malog ledenog doba (od 160 do 265 BP), u vrijeme vladavine Mlečana i Turaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Interdisciplinarne prirodne znanosti

POVEZANOST RADA