Naslov
Analiza sustava pukotina i rasjeda na području NP Sjeveni Velebit: Prilog rekonstrukciji tektogeneze Velebita
(Structural analysis of joint and fault system's in the area of the Northern Velebit National Park: Contribution to reconstruction of Mt. Velebit tectogenesis)

Autori
Tomljenović, Bruno ; Matoš, Bojan ; Vlahović, Igor ; Kljajo, Dubravka ; Šajatović, Branimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
Znanstveno-stručni skup „Od istraživanja k dobrom upravljanju Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit“

Mjesto i datum
Krasno, Hrvatska, 24.05.2017. - 25.05.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pukotine, rasjedi, tektogeneza, Velebit
(joints, faults, tectogenesis, Mt. Velebit)

Sažetak
Strukturno-geološkim istraživanjima načinjenim tijekom 2013.–2015. godine prikupljeni su i u GIS bazu podataka arhivirani podaci o orijentaciji i prostornom rasporedu pukotina i rasjeda s 276 lokacija raspoređenih u 11 istraživačkih poligona u NP Sjeverni Velebit i okolnom području. Istraživanja su provedena u cilju odredbe glavnih pukotinskih i rasjednih setova, njihove relativne starosti i proračuna režima paleonaprezanja u kojima su nastali, kao doprinos rekonstrukciji tektogeneze i morfogeneze Velebita. Među pukotinama bez vidljivih pokazatelja pomaka izdvojena su četiri dominantna seta. Najdominantniji set je pružanja SZ–JI, odnosno paralelno s pružanjem slojeva u krilima Apatišanske i Štirovačke antiklinale. S obzirom na pružanje i prostorni raspored, taj set pukotina odgovara onom koji očekivano nastaje u zonama maksimalne zakrivljenosti antiklinala te dijelom i u njihovim krilima u završnom stadiju boranja zbog lokalne koncentracije vlačnih naprezanja u konveksnim dijelovima bora. Ovaj set pukotina je u pravilu otvoren i zjapeći pa doprinosi izraženijoj koroziji i dubokom okršavanju karbonatnih stijena. Izdvojena su i dva dijagonalna i jedan poprečan pukotinski set u odnosu na pružanje Apatišanske i Štirovačke antiklinale za koje se pretpostavlja da su nastali već u početnom stadiju boranja naslaga i to dijagonalno, odnosno paralelno pružanju najvećeg vektora regionalnog režima kompresijskog naprezanja. Po kriteriju kinematske kompatibilnosti, među pukotinama s vidljivim pokazateljima pomaka izdvojene su smične pukotine nastale u kompresijskom, ekstenzijskom i transpresijsko–transtenzijskom režimu paleonaprezanja. Postanak smičnih pukotina u kompresijskom režimu naprezanja s najvećim vektorom poprečnim na pružanje Apatišanske antiklinale pretpostavljen je tijekom glavne tektonske faze u ovom dijelu Dinarida krajem eocena, dok za smične pukotine nastale u režimu paleonaprezanja koji obilježava radijalna ekstenzija nije pouzdano utvrđeno jesu li nastale kao posljedica sinorogenetske ekstenzije, gravitacije ili postorogenetske ekstenzije koja je moguće uslijedila nakon glavne kompresijske faze u ovom dijelu Dinarida. Podaci o sustavu pukotina i rasjeda prikupljeni u suradnji s djelatnicima i uz financijsku potporu NP Sjeverni Velebit također su korišteni i u analizi i rekonstrukciji paleonaprezanja za cjelokupno područje Velebita, u kombinaciji s podacima prikupljenim terenskim istraživanjima koja je financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom IP-2014-09-9666.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA