Naslov
Procesori budućnosti u Hrvatskoj
(Processors of the Future in Croatia)

Autori
Hofman, Daniel ; Žagar, Martin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Godišnjak Akademije tehničkih znanosti Hrvatske 2016.

Urednik/ci
Terze, Zdravko

Izdavač
Akademija tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ)

Grad
Zagreb

Godina
2017

Raspon stranica
129-141

ISBN
978-953-7076-27-6

ISSN
1332-3482

Ključne riječi
obrada multimedije, mnogojezgrene arhitekture, paralelno procesiranje, mreža na čipu, kompresija medicinskih podataka
(multimedia processing, many-core architectures, parallel processing, network-on-chip, medical data compression)

Sažetak
Dolaskom novih tehnologija i početkom četvrte industrijske revolucije nastavlja se ubrzani razvoj potrebe za obradom većih količina podataka. Obrada velikih količina podataka zahtjeva i unaprjeđenje infrastrukture koja može omogućiti efikasnu obradu podataka. Nastavkom revolucije očekuje se dodatni porast zahtjeva za računalnim resursima što će zahtijevati i razvoj tehnologija koje se koriste u trenutnim računalnim sustavima. Kao centralna komponenta u računalnim sustavima nalazi se procesor. Procesori su se u posljednjih nekoliko desetljeća razvijali prema Mooreovom zakonu koji je formuliran krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća. Ove godine je Nature objavio članak [1] koji prikazuje mogući kraj ovog zakona čija je temeljna značajka udvostručenje broja tranzistora na svakoj budućoj generaciji procesora. Direktna posljedica toga je i smanjenje veličine pojedinog procesora zbog ograničenja površine procesora. U skladu s Mooreovim zakonom procesori su se uglavnom svake četiri godine smanjivali na polovicu svoje veličine. Trenutno se na tržištu nalaze Intelovi procesori iz serije Broadwell i Skylake koji imaju tranzistore rađene u tehnologiji od 14 nanometara. Fizička ograničenja tehnologija u kojima se izrađuju procesori onemogućuju nastavak trenda minijaturizacije. Daljnji razvoj procesora u budućnosti okreće se prema razvoju više procesorskih jezgri unutar jednog procesora što omogućuje nastavak povećanja procesorske snage bez povećavanja frekvencije rada procesora. Buduće arhitekture procesora – mnogojezgrene arhitekture nameću se kao pravi put za razvoj procesorske snage koji može pratiti buduće zahtjeve tržišta. Mnogojezgrene arhitekture se razvijaju u smjeru homogenih i heterogenih arhitektura. Dok se kod homogenih arhitektura ističe jednostavniji razvoj i korištenje procesorskih jezgri, kod heterogenih arhitektura pojedine jezgre su specijalizirane kako bi mogle optimalno obrađivati podatke. Obrada podataka se koristi u različitim domenama suvremene industrije i neizbježno je korištenje snažnih procesorskih arhitektura. Značajnije domene u kojima se koristi paralelna obrada podataka i koje svakim danom zahtijevaju sve više računalskih resursa su obrada multimedije, edukacijske, istraživačke, medicinske i vojne domene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Računarstvo

POVEZANOST RADA