Pregled bibliografske jedinice broj: 879111
Odnos grada prema industrijskoj baštini. Studija slučaja bivše tvornice Rog u LJubljani i Paromlina u Zagrebu
Odnos grada prema industrijskoj baštini. Studija slučaja bivše tvornice Rog u LJubljani i Paromlina u Zagrebu, 2016., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 879111 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos grada prema industrijskoj baštini. Studija slučaja bivše tvornice Rog u LJubljani i Paromlina u Zagrebu
(Industrial heritage and the city. Case study of Rog in Ljubljana and Paromlin in Zagreb)
Autori
Šolčić, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
27.09
Godina
2016
Stranica
100
Mentor
Šarinić, Jana
Ključne riječi
industrijska baština, identitet grada, revitalizacija, kreativne industrije, kreativni grad
(industrial heritage, identity of the city, revitalization, creative industry, creative city)
Sažetak
Industrijska baština dio je urbanog prostora. Prestankom njihove primarne funkcije, objekti industrijske arhitekture dobivaju nova značenja. Industrijska baština čini dio vizualnog identiteta grada, ali njezina važnost je i simbolička. Revitalizacijom takvih objekata može se sačuvati dio gradskog povijesnog identiteta i društvenog sjećanja. Objekti industrijske baštine su potencijali za razvoj industrijskog i kulturnog turizma te se nameću kao pogodni prostori za razvoj kulturnih i kreativnih industrija. U ovom radu analizirani su različiti aspekti odnosa grada prema industrijskoj baštini kao i njezini potencijali za razvoj grada. Ukratko je prikazano definiranje i propisani način odnosa prema konkretnim slučajevima bivše tvornice Rog u Ljubljani i Paromlina u Zagrebu, njihovo sadašnje stanje te izgledi za budućnost kroz pregled strategija razvoja dvaju gradova. Istraživanje je provedeno u Ljubljani i Zagrebu. Korištena metoda istraživanja je polustrukturirani intervju s mogućnošću slobodnih odgovora. Intervju je proveden s 13 sugovornika, 5 iz Ljubljane i 8 iz Zagreba. Sugovornici su stručnjaci iz područja sociologije, etnologije i kulturne antropologije, arhitekture, povijesti umjetnosti i teorije dizajna i urbane geografije. Osim toga, intervjui su provedeni s voditeljicom Roglab-a u Ljubljani, predstavnicom Odjela za kulturu grada Ljubljane, direktorom Muzeja i galerija Ljubljane te s predstavnicom stranke Za grad u Zagrebu. Rezultati istraživanja pokazali su kako se industrijska baština može smatrati dijelom identiteta grada te je njezinu revitalizaciju potrebno promišljati kroz ideju kulturne i javne namjene. Zbog nedostatka sredstava na gradskim i državnim razinama iznimno je važno promišljati kako razviti kulturne sadržaje u prostorima industrijske baštine koji će biti samoodrživi.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti