Pregled bibliografske jedinice broj: 878572
Hrvatski i srodni jezici kao radni jezici u EU-u: stanje i perspektive
Hrvatski i srodni jezici kao radni jezici u EU-u: stanje i perspektive // Bosanskohercegovački slavistički kongres II
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2015. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, ostalo)
CROSBI ID: 878572 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatski i srodni jezici kao radni jezici u EU-u: stanje i perspektive
(Croatian and related languages as working languages in the EU: situation and perspectives)
Autori
Cvitanušić Tvico, Jelena ; Korajac, Aida
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
Bosanskohercegovački slavistički kongres II
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 28.05.2015. - 30.05.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
hrvatski kao strani jezik struke, specijalizirani tečaj
(Croatian as a foreign language adapted for the specific professional needs, specialized course)
Sažetak
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, hrvatski jezik postaje 24. službeni jezik te zajednice te se javlja potreba za učvršćivanjem hrvatskoga standardnoga jezika normiranjem strukovnoga nazivlja kao i za organizacijom tečajeva na kojima jezični stručnjaci inih jezika ovladavaju specifičnim nazivljem na hrvatskome jeziku te postaju osposobljeni za usmeno i pismeno prevođenje s hrvatskoga. U okviru Europskoga parlamenta u Bruxellesu već četvrtu godinu održava se Croatian language course for interpreters – tečaj za prevoditelje i tumače koji prevode s hrvatskoga na svoj materinski jezik. Javlja se, međutim, potreba za organizacijom takve vrste tečaja i u Hrvatskoj te je u veljači 2013. godine na Croaticumu održan prvi Intenzivni specijalizirani tečaj hrvatskoga jezika namijenjen jezičnim profesionalcima, prije svega usmenim i pismenim prevoditeljima i tumačima. Riječ je o prvome tečaju u Hrvatskoj koji je ponudio program učenja hrvatskoga jezika kao stranoga, ali istovremeno namijenjenoga specifičnim strukovnim potrebama polaznika i koji, i na razini metodologije i na razini sadržaja, predstavlja iskorak u jedno potpuno novo područje poučavanja hrvatskoga kao inoga jezika. U izlaganju će biti riječi o procesu poučavanja hrvatskoga kao stranoga jezika struke kao izazovnom i novom području čiji razvoj podrazumijeva razmatranje novih metodoloških pristupa te vrlo zahtjevan angažman lektora na izradi programa i materijala koji će moći zadovoljiti specifične potrebe sve većega broja onih čiji će hrvatski, kao novi službeni jezik EU-a, imati posebnu, strukovnu namjenu. Pitanje koje će se također razmatrati tiče se osposobljenosti prevoditelja i tumača koji su svojim radnim jezicima pridružili hrvatski jezik za prevođenje i sa srodnih jezika, prije svega srpskoga, bosanskoga i crnogorskoga. Za potrebe ovoga izlaganja provest će se intervjui iz kojih će se pokušati dobiti uvid o njihovim vlastitim stavovima o tome smatraju li se osposobljenima, nakon završenoga specijaliziranoga tečaja hrvatskoga jezika, raditi i sa spomenutim srodnim jezicima (jer potreba za tim u institucijama Europske unije već postoji) te kojim se kriterijima i iskustvima vode u toj samoprocjeni.
Izvorni jezik
Hrvatski