Naslov
Numeričke simulacije obalne cirkulacije atmosfere nad nehomogenom površinom
(Numerical simulations of sea breeze characteristics over a step change in roughness)

Autori
Telišman Prtenjak, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.02

Godina
2001

Stranica
85

Mentor
Grisogono, Branko

Neposredni voditelj
Šinik, Nadežda

Ključne riječi
Obalna meteorologija; duljina hrapavosti; obalna cirkulacija
(Coastal meteorology; roughness length; sea breeze)

Sažetak
Pomoću mezoskalnog dvodimenzionalnog hidrostatskog modela studirao se mogući utjecaj promjene hrapavosti podloge na strukturu zmorca. Koristila su se dva pristupa u uvjetima vedrog neba bez vjetra. Prvi pristup je baziran na promjenama vrijednosti duljine hrapavosti (z0) koje se mijenjaju u intervalu od 0.05 m do 1.0 m s povećanjem od 0.05 m. Vrijednosti su mijenjane u svim točkama mreže u kojima je simulirano kopno. Ispitivale su se sljedeće karakteristike: maksimalne vrijednostistrujnog polja, maksimalne vrijednosti polja turbulentne kinetičke energije (TKE), visine sloja miješanja, prodiranje zmorca nad kopnom kao i nagib fronte zmorca. Mogu se izdvojiti dva osnovna utjecaja porasta z0: povećanje u turbulentnim procesima miješanja i smanjenje brzine vjetra u površinskom sloju. Iako povećanje z0 povećava i intenzitet turbulencije (osobito blizu tla) i dubinu graničnog sloja, porast u intenzitetu polja TKE se smanjivao sa stalnim z0 povećanjem. Povećanje i u visinama i u iznosima cirkulacije zmorca, uzrokovanog vertikalnim proširenjem turbulentnog polja, pratilo je brže prodiranje zmorca nad kopnom. Drugi efekt koji je rezultirao u uzastopnom povećanju u z0 vrijednostima, bio je usporavanje fronte zmorca blizu tla vidljiv kroz njen nagib. Taj je efekt dopuštao još brže prodiranje morskog zraka visoko iznad tla. Drugi pristup u ovom radu prikazuje simulacije urbanog područja putem lokalno povećane vrijednosti površinske hrapavosti te simulacije njegovog položaja. Idealizirano urbano područje promatrano je u dva slučaja gdje je prvi opisan dužinom od 16 km te je smješteno u unutrašnjosti kopna, a potom je zauzimalo 13.5 km na obali. Hrapava površina je intenzivirala ne samo turbulentnu kinetičku energiju već i zmorac tijekom svojeg razvoja. Hrapava gradska podloga (opisana višim vrijednostima duljine hrapavosti) povećala je iznos turbulencije i njenu kinetičku energiju što je bilo uzrokom ranijeg prodiranja zmorca nad kopnom nad urbanim dijelom u usporedbi s osnovnim slučajem. Pritom je povećanje površinske hrapavosti smanjilo brzine polja vjetra u blizini gradske površine i povećalo nagib fronte zmorca.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA