Pregled bibliografske jedinice broj: 87847
Kazna zatvora za žene - resocijalizacija ili desocijalizacija?
Kazna zatvora za žene - resocijalizacija ili desocijalizacija? // Kazna zatvora za žene - resocijalizacija ili desocijalizacija? / Grozdanić, Velinka; Šelih, Alenka; (ur.).
Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2001.
CROSBI ID: 87847 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kazna zatvora za žene - resocijalizacija ili desocijalizacija?
(Imprisonment for Women – Resocialization or Desocialization?)
Autori
Grozdanić, Velinka ; Karlavaris-Bremer, Ute ; Pinoza-Kukurin Zorina ;
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Kazna zatvora za žene - resocijalizacija ili desocijalizacija?
Urednik/ci
Grozdanić, Velinka; Šelih, Alenka;
Izdavač
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
Grad
Rijeka
Godina
2001
Raspon stranica
ISBN
953-6597-20-9
Ključne riječi
kazna zatvora, resocijalizacija, svrha kazne
(imprisonment, resocialization, aim of punishment)
Sažetak
Stupanj civilizacije u društvu može se ocijeniti otvaranjem njegovih zatvora Dostojevski, 1862. U ovom istraživanju razmatrali su se smisao i opravdanost kazne zatvora kao reakcije društva na delinkventna ponašanja žena. Uzorkom su obuhvaćene ukupno 222 žene zatvorenice u pet kaznenih zavoda četiri države (Hrvatska, Slovenija, Njemačka i Austrija). Podaci o osobnim i sociodemografskim karakteristikama zatvorenica, vrsti počinjenog kaznenog djela te njihovim mišljenjima o izrečenim kaznama prikupljeni su anonimnim upitnikom. Rezultati pokazuju da većina žena pripada srednjoj životnoj dobi, da su neudane ili razvedene i sa završenom srednjom školom, ali bez zaposlenja, dolaze iz urbane sredine i nemaju trajno riješeno pitanje stana. U strukturi kriminaliteta koje su počinile ispitanice prevladavaju imovinski delikti, a odmah iza njih po učestalosti slijedi kazneno djelo zloupotrebe droge i kaznena djela protiv života i tijela. Više od polovine zatvorenica izrečenu kaznu smatra prestrogom. Na temelju provedenog istraživanja, ali i osobnih dojmova (ostvarenih tijekom posjeta navedenim zavodima), autorice zaključuju da kazna zatvora prema zatvorenicama vodi procesu desocijalizacije, koji je sasvim suprotan resocijalizaciji kao proklamiranoj svrsi kažnjavanja. Stoga nastoje de lege ferenda ponuditi alternativu sadašnjem načinu izvršenja ove sankcije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
