Pregled bibliografske jedinice broj: 878232
Suvremeni pogled na umiranje i smrt
Suvremeni pogled na umiranje i smrt // 2. Međunarodni kongres palijativne skrbi, Slavonski Brod / Matić, Ivo (ur.).
Slavonski Brod, 2017. str. 79-79 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 878232 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suvremeni pogled na umiranje i smrt
(A Contemporary View of Dying and Death)
Autori
Vuletić, Suzana ; Radan, Mirjana ; Premuž, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
2. Međunarodni kongres palijativne skrbi, Slavonski Brod
/ Matić, Ivo - Slavonski Brod, 2017, 79-79
Skup
2. Međunarodni kongres palijativne skrbi, Slavonski brod
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 05.05.2017. - 06.05.2017
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
smrt, umiranje, poimanje „lošeg umiranja“, koncepti „dobre smrti“, palijativna skrb, kvaliteta življenja, ortotanazija
(Death, dying, understanding of "bad dying", concepts of "good death", palliative care, quality of life, orthotanasia)
Sažetak
Unatoč neizbježnoj činjenici o životnoj prolaznosti i smrtnosti, sve manje ljudi ima emocionalno izgrađen stav o smrti. Kognitivnim uvidom u njenu neizbježnost i konačnost ne može ju se ni psihološki, ni egzistencijalno prihvatiti, nego u «apsurdu» boli i dolorizma kojima pokušavamo medicinsko-tehnološki ovladati. Zahvaljujući tehnologizacijskom napretku medicine, smrt gubi svoj transcendentalan misterij, a kultura vitalizma i glorifikacija mladosti pokušava nijekati stvarnost smrti i umiranja. Smrt se iz tih pobuda, ne shvaća kao pozitivan koncept prirodnog i sastavnog životnog događaja. Stoga, ova tema nastoji prikazati suvremeni pogled na doživljaj smrti i umiranja, primarno promatran iz tehnološko-biomedicinske perspektive, kojom se nastoje pokoriti biološki zakoni ograničenja ljudske naravi. Kao posljedicu, imamo činjenicu da se mnogo više ljudi boji samog umiranja, nego li smrti. Okolnosti «lošega umiranja» proizlaze često iz nepripremljene zatečenosti, zbog postupnoga i bolnoga umiranja, iz nehumanih uvjeta u kojima se nalazi umirući pacijent, gdje ih smrt dotiče prestrašene u osamljenosti, u tehničkoj okruženosti bez bližnjih, u distanazijski dugotrajnom i teškom umiranju uz dugotrajno trpljenje i na mjestu na kojem osoba ne želi. Za razliku od poimanja «lošeg umiranja», koncept «dobre smrti», temelji se na holističkom pristupu i integrativnom stajalištu palijativne skrbi koja omogućava dostojanstvenije umiranje. Palijativnom se skrbi nastoji promovirati ortotanazijska humanizacija samog umiranja terminalnih bolesnika, a kod ožalošćenih, lakše prihvaćanje smrti, njenom boljom pripremljenošću. Palijativnom se humanizacijom nastoji proklamirati da umijeće umiranja ovisi o umijeću življenja, a življenje u pripremljenosti na smrt olakšava njezino prihvaćanje. Time nas koncept pripreme za dobru smrti suočava s vapajem da okolnosti umiranja i smrti postanu palijativno-pastoralna, medicinsko- crkvena, zajednička razvojna prilika za rezultat dobre kvalitete življenja i dostojanstvenoga umiranja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Filozofija, Teologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb,
Katolički bogoslovni fakultet, Đakovo
Profili:
Suzana Vuletić
(autor)