Naslov
Gospodarenje tlom i klimatske promjene
(Soil management and climate change (akronim SoMaC))

Autori
Zgorelec, Željka ; Blažinkov, Mihaela ; Mesić, Milan ; Bilandžija, Darija ; Perčin, Aleksandra ; Šestak, Ivana ; Ćaćić, Marija

Izvornik
Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj

Godina
2017

Ključne riječi
tlo, ozima pšenica, kukuruz, organska i mineralna gnojidba, CO2 fluks, mikrobiologija tla, ugljik, dušik, Potok, CN odnos, Pseudoglej, umjerena kontinentalna klima, RH
(Soil, winter wheat, corn, organic and mineral fertilization, CO2 flux, soil microbiology, carbon, nitrogen, Potok, CN ratio, Pseudogley, moderate continental climate, RH)

Sažetak
Svjetska tla, važna su i dinamična komponenta kopna, imaju kritičnu ulogu u globalnom kruženju ugljika i u ublažavanju klime. Dokazano je da postoji jaka povezanost između broja stanovnika na Zemlji, poljoprivredne produktivnosti i koncentracije organskog ugljika u tlima. Ukupna količina ugljika u tlu na globalnoj razini gotovo je tri puta veća od one u nadzemnoj biomasi. Usvajanjem najboljeg načina upravljanja tlom (BMP – Best Management Practices) kao što su obrada, gnojidba, navodnjavanje, može se stvoriti pozitivna bilanca ugljika i sekvestrirati atmosferski CO2 preko pretvorbe biomase u relativno stabilan humus sa dužim vremenom razgradnje (MRT – Mean Residence Time). Zbog nedostatka istraživanja i dobivanja vlastitih nacionalnih podataka, a vezanih za tematiku disanja tla od 2011. g. (Zgorelec i sur., 2015. Izvješće za period 2011.-2014.) u realnim agroklimatskim uvjetima provode se poljska istraživanja. Kako bi se utvrdile emisije tj. fluks C-CO2 iz tla, na poljskom pokusu u Potoku, a koji se sastoji od 10 varijanata, koje se međusobno razlikuju prema dozama primijenjenog mineralnog gnojiva (6 varijanata, od 0-300 kg N/ha) i organskog gnojiva (2 varijante, 20 t/ha i 40 t/ha organskog krutog stajskog miješanog gnoja od 2014.), u različitim godišnjim dobima (sezonske varijacije) i s različitim biljnim kulturama (kukuruz-2015. i pšenica-2016.) mjerile su se koncentracije CO2 u neposrednoj blizini tla metodom in situ statičkih komora. Dodatno su analizirani tlo i biljni materijal. Cilj je bio utvrditi vrijednosti emisija C-CO2 iz tla u atmosferu, te istražiti učinke i ovisnosti emisije C-CO2 s gnojidbom (organskom i mineralnom), vegetacijom (pšenica, kukuruz), agroekološkim čimbenicima (temperatura, vlaga), te nekim kemijskim i mikrobiološkim karakteristikama tla. Na istraživanom pokusnom polju (Potok) na Pseudogleju umjereno kontinentalne klime RH u vegetaciji kukuruza 2014./2015. g. raspon srednjih dnevnih vrijednosti (n=3) fluksa C-CO2 kretao se od (2, 2 – 25, 0) kg/ha×dan, a u vegetaciji ozime pšenice 2015./2016. g. od (0, 2 – 54, 3) kg/ha×dan ovisno o varijanti i vremenu mjerenja. Srednje godišnje vrijednosti (n=7-10) emisije C-CO2 kretale su se od (7, 7-21, 9) kg/ha×dan ovisno o agroekološkim čimbenicima, varijantama gnojidbe i vegetaciji i od (2, 9-37, 9) kg/ha×dan ovisno o agroekološkim čimbenicima, vremenu mjerenja i vegetaciji. Analiza bilance ugljika u istraživanom agroekosustavu Potok navodi nas na zaključak da su se u odnosu na sadržaj ugljika u tlu (referentna vrijednost) emisije ugljika u atmosferu (disanjem tla) kretale od 5 – 17 %, a odliv prinosom (zrnom) iznosio od 4 – 7 % ovisno o tretmanu, agroekološkim čimbenicima i vegetaciji. Rezultati agroekoloških parametara nedvojbeno dokazuju da imamo toplije godine od prosjeka, s više oborina, uz pojavu ekstrema (veći godišnji i višak i manjak vode u tlu!) što naravno ima izravni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Dokazano je naravno i kako je organska gnojidba i kalcifikacija povećala plodnost tla (povećala sadržaj OT i pH). Zabilježeno je također da je prinos istraživanih kultura bio značajno veći tamo gdje se primjenjivala gnojidba (bilo organska i/ili mineralna). Emisije su bile ~ 1, 5 puta više za kulturu gustog sklopa (ozimu pšenicu) u odnosu na onu rijetkog sklopa (kukuruz) i na varijanti s organskom i na onoj s mineralnom gnojidbom. Emisije C-CO2 su bile najmanje na varijanti s crnim ugarom gdje se ne uzgaja nikakva kultura, a najviše u vegetaciji kulture gustog sklopa (ozime pšenice) s bogatim i bujnim korijenovim sustavom u rizosferi u fenofazi formiranja i nalijevanja zrna. Sadržaj ugljika u tlu značajno je veći na varijantama gdje se primjenjuje gnojidba bilo mineralna i/ili organska u usporedbi s onim gdje nemamo nikakvih agrotehničkih zahvata na tlu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA